Kvalitet zemlje je prilično promenljiva karakteristika svake parcele i može u velikoj meri varirati u zavisnosti od toga gde se nalazi i od biljaka koje se na njemu gaje. Baštovani su uglavnom usredsređeni na biljke. Redovno čupaju korov, zalivaju, malčiraju, gaje useve, prihranjuju ih i neguju, bore se sa štetočinama i bolestima koje ih napadaju. Međutim, često se „tajne“ njihovih (ne)uspeha kriju ispod površine zemlje. Od toga da li je njiva plodna ili neplodna, pa čak i jalova, odnosno nepogodna za uzgoj biljaka, posebno povrća.
Od davnina se zna da vrsta zemljišta u povrtnjaku određuje koje povrće može tu da se gaji. A, šta da radite s jalovim, potpuno neplodnim zemljištem ukoliko se nalazi na vašem imanju? Stručnjaci tvrde da i ono vremenom može da se „pripitomi“ i tako stvori mogućnost da se na njemu gaji neko povrće. Naravno, to se neće desiti samo od sebe. Potrebno je da ovom procesu pomogne sam čovek. Možda niste znali da i na jalovom zemljištu mogu da rastu biljke koje će ga vremenom obogatiti organskom materijom i hranivima i stvoriti uslove da na njemu mogu da rastu i malo zahtevnije biljne vrste. Koje su to biljke koje mogu oplemeniti jalovište?

Lavanda
Ova lepotica zanosnog mirisa i izgleda, za koju mnogi misle da je veliko zakeralo, zapravo bira parcele siromašne hranljivim materijama i uspeva na suvim, kamenitim, blago alkalnim zemljištima, s pH vrednosti iznad 6,5. Poreklom iz mediteranskih planinskih regiona gde uspeva na sunčanim i kamenitim mestima, lavanda će uspešno rasti tamo gde se druge biljke bore za opstanak. Prijaju joj parcele na punom suncu i sa suvim, kamenitim, sušnim podlogama. Postoji mnogo različitih vrsta i sorti lavande i sve će dobro rasti na siromašnom zemljištu. Lavanda ne traži đubrenje, a privlači pčele i druge važne oprašivače i tako pomaže okolnim biljkama da obrazuju više semena i brže ozelene „jalovu“ parcelu.

Cikorija
Ova biljka nežno plavih cvetova je pogodna za peskovita, kamenita ili glinovita zemljišta koja imaju malo hranljivih materija. Divlja cikorija se redovno sreće u većem delu južne Evrope na divljim i suvim travnjacima i toleriše zemljište lošeg kvaliteta. U Italiji ovi plavi cvetovi uspevaju u vinogradima i pored puta i predivno se uklapaju u krajolik. To je je dvogodišnja biljka, što znači da neće cvetati do svoje druge godine.

Hajdučka trava
Tu je i hajdučka trava koja se može videti pored puteva, što svedoči o njenoj ,,tvrdoj” prirodi. Ako mislite da imate jalovo zemljište, hajdučka trava bi mogla biti otporna trajnica koja vam je potrebna da ga oplemeni. Ova biljka najbolje uspeva na punom suncu i tolerantna je na većinu zemljišta, uspeva u siromašnim, suvim, kamenitim delovima i brzo se bokori uprkos nepovoljnim uslovima. Postoji mnogo različitih vrsta i sorti koje se mogu kombinovati i delić imanja, koji je bio ruglo, one će pretvoriti u raznoboju cvetnu oazu.

Paprati
Dobar primer su paprati koje zahtevaju samo da zemljišta zadržavaju vlagu.Takva su ona u šumama oskudnih hranljivih svojstava.

Dnevni ljiljani
Biljke koje uspevaju svuda – Hemerocallis su trajnice i pripadaju porodici ljiljana. Teško je pronaći otpornije od njih na nepovoljne zemljišne uslove. Poreklom iz Azije, dnevni ljiljani nisu pravi ljiljani, već pripadaju rodu biljaka Hemerocallis. Rastu na ivicama travnjaka i duž puteva u sunčanim regionima. Među njima ima čak i onih koji se smatraju invazivnim biljkama, poput narandžastog Hemerocallis fulva, snažne višegodišnje biljke kojoj, ako želite da oplemenite jalovu parcelu, morate kontrolisati širenje.
Piše: Svetlana Mujanović