Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Agroekološki uslovi za uspevanje šljive: Klima  

Agroekološki uslovi za uspevanje šljive: Klima  

230

Uslovi za gajenje šljive mogu biti sortno specifični, ali i zavisiti od izbora podloge i mikroekoloških činilaca na datom lokalitetu. U pogledu ekoloških činilaca evropska šljiva (Prunus Domestica L.) je heliofitna vrsta, umereno kontinentalne klime, koja može da uspeva i ako joj se ne obezbedi položaj s dovoljno sunčanih sati. U tom slučaju će formirati plodove koji će imati manje šećera, odnosno plodove slabijeg kvaliteta i ukusa.Izborom pravca sever-jug, optimalnim razmakom sadnje, izborom uzgojnog oblika i adekvatnom rezidbom, svim delovima krune može se obezbediti dovoljno svetlosti. Srednja godišnja temperatura koju evropska šljiva zahteva kreće se u rasponu 9 – 13°C, dok je taj raspon u vegetaciji 16 – 20°C. Podnosi dobro niske zimske temperature (i do -30°C), dok joj pozni prolećni mrazevi mogu naneti štete. U toku marta, nakon kolebanja temperatura, do oštećenja dolazi već prilikom mrazeva sa -10°C.

Tokom zime šljiva zahteva 800 – 1000 hladnih jedinica, odnosno časova izlaganja temperaturama nižim od 7,2°C, kako bi normalno cvetala i plodonosila. Šljiva dobro uspeva i na područjima sa visokom temperaturom, budući da toleriše i do +35°C, a u takvim podnebljima doći će do ranijeg sazrevanja i većeg sadržaja šećera. Međutim, visoke temperature u doba oprašivanja i oplodnje, kao i kasnije tokom leta, mogu naneti štete u vidu manjeg broja plodova, prevremenog opadanja i ubrzanog dozrevanja.

Značajan negativan efekat visokih temperatura javlja se i u vreme diferenciranja cvetnih začetaka, kada mogu se obrazovati dva semena začetka koji u sledećoj godini imaju za posledicu formiranje plodova blizanaca. Blizina vodene površine, pogoduje dužoj vegetaciji i postepenom dozrevanju kvalitetnih plodova. S druge strane, i zemljišna suša šljivi može naneti velike štete budući da obrazuje plitak, horizontalno orijentisan korenov sistem, izloženiji promenama temperature i vlage u plićim zemljišnim slojevima.

Evropska šljiva je veoma dobro adaptirana na područja sa hladnijom klimom i podnosi mrazeve, ali joj ne pogoduju topli vetrovi i veliko kolebanje temperatura tokom januara i februara, jer dolazi do prekida mirovanja i veće osetljivosti na pozne prolećne mrazeve. Iako otvoren cvet može izdržati kratkotrajne mrazeve -2 do -3°C, u rejonima gde se tokom aprila temperatura češće spušta ispod -3°C trebalo bi izbegavati podizanje zasada šljive. Šljivi odgovara podneblje sa oko 700 do 1000 mm padavina, pravilno raspoređenih tokom godine i vegetacije, te joj je neophodno obezbediti navodnjavanje u rejonima sa manje prirodnih padavina. Donja granica za gajenje šljive bez navodnjavanja iznosi 500 mm padavina. Kao i manjak, ni višak padavina nije pogodan za gajenje šljive, budući da usled prevlaživanja tla dolazi do gušenja korenovog sistema (asfikcije).

R.D.J.