Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ Ako si cvet, budi mimoza

Ako si cvet, budi mimoza

1004

Zimski dani, tamni i hladni, na početku zanimljivi u iščekivanju belih pahulja brzo zasite naša srca. Naša čula tada traže tračak sunca, toplotu i prvi pupoljak. Kada bele krovove i sive oblake zamene grane prepune žutih mirišljavih grudvica, siguran je znak da je zimskoj čaroliji došao kraj. Mimoza je vesnik proleća koji najavljuje nove i vedrije dane.

Mimoza, na latinskom Acacia dealbata, spada u rod Acacia iz porodice mahunarki i bobova. U svetu postoji više od 300 vrsta mimoze koje vode poreklo iz Australije. Na našim prostorima uzgaja se tek 20-ak vrsta.

Voli blagu, podnosi kontinentalnu klimu

Čitave drvorede ove biljke možemo videti duž rivijere Boke Kotorske i Herceg Novog. Stablo mimoze raste i do 14 metara u visinu, cveta od januara do marta. Uspeva na peskovitom tlu, a temperature ispod -5° Celzijusa će biljku izmrznuti i njene žute bobice pretvoriti u tamne i uvenule. Mimoze su izuzetno nežno cveće. Kada primeti i najmanju smetnju, zatvara listiće i otvara ih tek nakon 15 do 20 minuta. Njene grane se ne seku, nego lome.

Otporna na temperature do -10° C, mimoza uspeva na otvorenom području s blagom i umereno toplom klimom. Ako biljku unište mrazevi, obično nikne iz matične biljke i stvara gustiš tankih stabljika.

Iako mimoza voli blagu i umerenu klimu, uspeva i u kontinentalnim područjima, gde se može uzgajati u zimskim vrtovima ili staklenicima. Osim tople klime, mimoza voli peskovita i silikatna zemljišta, jer sadnjom na krečnjačkom zemljištu manje cveta, slabije raste, a listovi počinju da žute.

Oprašivanje vetrom je retka pojava zbog teškog polena i činjenice da biljke akacije ne stvaraju toliko polenovih zrna koliko se obično nalazi kod biljaka koje se oprašuju vetrom.

Seme srebrne akacije ili mimoze seje se u martu u kontrolisanim uslovima u stakleniku, dok se sadnice sade na otvorenom krajem proleća ili početkom leta, kada prođe opasnost od mrazeva. Vrlo je važno da su i seme i sadnica na toplom sve dok biljka ne postane dovoljno jaka za borbu s hladnim zimama i smrzavanjem tla, a tada mogu podneti temperature i do -10° C, uz zimsku zaštitu tla malčem.

Zalivanje bez đubrenja

Ako se mimoza uzgaja u posudi za balkon ili terasu, njen miris će se širiti čim se otvore prvi cvetovi. Zapravo, u područjima s oštrim zimama, bolje je saditi mimozu u posude, kako bi se grm mogao preko zime uneti u zatvoren prostor. Stabla mimoze koja se uzgajaju u posudama zahtevaju redovno zalivanje, koje bi tokom zime trebalo da bude umereno. Leti i u slučaju vrućeg vremena, preporučuje se zalivanje uveče, kako se izbeglo da voda odmah ispari. Nema potrebe za dodavanjem đubriva, jer mimozi nije potrebno, čak ni nakon sadnje u posude. Jednostavno malčiranje je dovoljno i sprečiće isparavanje vode i rast korova.

Stablo mimoze miruje tokom zime. U mirovanju, odrasla biljka, kao što smo već rekli, može preživeti temperature do -10°C, dok mraz i smrzavanje tla može ozbiljno oštetiti mladice već na -1°C. Nakon prestanka mrazeva, biljka ponovno počinje da razvija lišće i cveta.

Mimoza označava poštovanje, donosi sreću u poslu i ljubavi. Ova žuta lepotica, nežna i mirisna, simbol je sigurnosti, samopouzdanja i ljubaznosti. Ukoliko je njen cvet zlatnožut, simbolizuje raskoš i moć. U govoru cveća, ovaj cvet nosi poruku verne ljubavi.

U starom Egiptu ova biljka je označavala ponovno rođenje, inicijaciju, besmrtnost i nevinost. U hebrejskoj mitologiji akacija je sveto drvo, od koga se grade hramovi i predstavlja život po najvišim moralnim principima.

Svejedno je da li ćete se odlučiti za mali venac koji ćete okačiti na vrata svog doma ili za mirisni buket nasred stola. Možda ćete poželeti samo da mirišite na mimozu, ali ne propustite da s njom u život unesete veselost, živost i novi početak. I uzmite ovu žutu grančicu, jer proleće na mimozu miriše.

Dobro društvo mnogim biljkama

Mimoza ima simbiotski odnos s određenim bakterijama u zemljištu koje stvaraju izbočine na korenu i vezuju azot. Deo ovog azota koristi sama biljka, dok drugi deo koriste druge biljke koje rastu u njenoj blizini, zbog čega je idealna kultura za sadnju uz mnoge druge biljne kulture, kao što je maslina. S obzirom na to da mimoza voli sušna i vruća područja, u većini slučajeva se sadi uz biljke koje ne zahtevaju puno vode i zalivanje, kao što su smilje, dren, žutika, leska, zimski jasmin, jorgovan, planika, šimšir, ruzmarin, mirta i lovorvišnja. Od trajnica najbolje će se slagati sa kamenikom, čuvarkućom, zečjim ušima i pampas travom, a od začina s origanom, timijanom i majčinom dušicom. S obzirom na veličinu drveta, mimoza se sadi uz oskorušu, sitnolisnu lipu i čempres.

Mimozine zanimljivosti

Akacije su uglavnom žbunovi ili manja stabla koji rastu na sušnim i sunčanim pozicijama. Obično narastu do 12 metara visine, iako neke vrste mogu dostići i do 20 metara i 90 centimetara u prečniku debla.

Mnoge vrste imaju zelene, peraste listove koji su gusto zbijeni na granama i stvaraju utisak velike paprati. Vrste koje rastu u sušnim predelima imaju redukovane listove koji se sastoje samo od vertikalno spljoštenih lisnih drški bez lišća.

Imaju mirišljave cvetove oblika graška, uglavnom žute, ponekad ljubičaste ili crvene boje. Cvetovi su s velikim brojem dugačkih prašnika i smešteni u gustim grozdastim cvastima na kraju grane.

Cvetaju od decembra do marta, ali ima i vrsta koje cvetaju u junu i julu, pa i onih koje cvetaju nekoliko puta u toku godine.

Plod akacije je suva mahuna, dugačka i popunjena smeđim ili crnim semenkama koje mogu preživeti u jako lošim uslovima, pa čak i nakon požara vrlo lako proklijaju.

Razmnožavaju se semenom ili reznicama, a današnji kultivari se često proizvode i kalemljenjem.

Imaju kratak životni vek. Najveći broj vrsta živi između 15 i 30 godina.

Mnoge vrste se sade u cilju sprečavanju erozije i vezivanja peska, jer imaju snažan korenov sistem.

Imaju sposobnost brze regeneracije nakon požara ili seče.

Gaje se kao dekorativne vrste, njihovo drvo ima primenu u industriji nameštaja. Osim toga, komponente izdvojene iz svih delova biljke koriste se u farmaciji, kozmetičkoj industriji i medicini.

Seme i mladi izdanci koriste se u azijskoj kuhinji za pripremu raznih supa, omleta i karija. Amerikanci vole da konzumiraju liker napravljen od cvetova akacije. Listovi akacije su važan izvor hrane za kamile, koze, žirafe i stoku.

S obzirom na to da je mimoza fiksator azota, to znači da je dobra za oštećeno zemljište, na kojem neće uspešno rasti puno drugih biljaka, ali ako ih posadite kao prateća stabla u voćnjaku, ona može da značajno povećai prinos voća.