„SETVA POD MOTIKU“ OPSTAJE UPRKOS VELIKOJ PONUDI RASADA
Baštovani koji povrće gaje na okućnici, skoro pa u sistemu organske poljoprivrede, uvek ga seju pod motiku. Tako se lakše formiraju leje i po ukusu ukućana određuju njihove veličine. A, šta zapravo znači sejati pod motiku, često pitaju novajlije u ovoj proizvodnji?
Reč je o starom baštovanskom izrazu koji se održao do današnjih dana. Kao i kod ostalih načina setve, potrebno je u jesen zemlju pođubriti, obično stajnjakom, jer povrću koje se gaji u maloj bašti se ne sviđa „veštak“. Najčešće se stajnjak rasturi samo u trećini bašte i tu na proleće seje povrće koje voli „jaku“ zemlju. Jezikom stručnjaka, reč je o povrću iz prve grupe u plodoredu: paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače, tikve. Druga grupa su biljke koje imaju umerene potrebe za hranivima, kao lukovi, spanać, salata, korenasto povrće i ono se seje na delu bašte u koji je lane unošen stajnjak. Treća grupa su leguminoze – grašak, pasulj, boranija, bob – i leje za njih se prave na delu povrtnjaka u koji je stajnjak unošen pre tri zime. Njihov koren ima kvržice u kojima su bakterije azotofiksatori koje vezuju atmosferski azot i pretvaraju ga u oblik koji mogu biljke da koriste.
Rizik od kasnog mraza
Kada biljke dovoljno narastu, ostave se jedna ili dve najjače, u slučaju paradajza i paprike, a do tri krastavca i tikvica. Ostale se čupaju i bacaju ili pažljivo vade i presađuju na drugo mesto.
Ovakav uzgoj može biti rizičan ako se pojave kasni prolećni mrazevi. S druge strane, prilikom setve na stalno mesto razvijaju se biljke otpornije na vremenske uslove, jer ne prolaze stres presađivanja. A, redovi obeleženi markerima se uvek mogu pokriti agrilom i tako mlado povrće zaštititi od kasnih prolećnih mrazeva.
Da bi povrće posejano pod motiku bilo otporno na razne stresove i nepovoljne uslove, pre setve valja ukloniti sve korove i ostale neželjene biljke sa površine zemlje kako se ne bi takmičile za hranu i vodu. Povrtari, pogotovo oni s višegodišnjim stažom, praktikuju da sve počupane neželjene biljke, travu posle košenja i druge baštenske ostatke osuše i u kasno proleće rašire po lejama i tako povrće malčiraju. Oni koji su u prilici da nabave slamu, prave deblji sloj malča i tako čuvaju vlagu i rastresito zemljište.
Piše: Svetlana Mujanović

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.
0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com