SAVETI

MALA ŠKOLA PČELARSTVA DOBROG JUTRA (34): Letnji med od belog bosiljka

Piše: Prof. Dejan Kreculj Mada već od početka avgusta započinju radovi na uzimljavanju pčelinjih zajednica, druga polovina leta vreme je

PROIZVODNjA BOSTANA: Rod sve veći, lubenice i dinje sve sitnije

Piše: Prof. Dr Žarko Ilin Lubenica i dinja predstavljaju ekonomski sve značajnije povrtarske vrste u svetu, pa i kod nas.

Zelena rezidba za kvalitetnije plodove

Piše: Jasna Bajšanski Rezidba voćaka važna je pomotehnička mera koja se primenjuje radi formiranja krune voćaka, njihovog podmlađivanja i regulisanja

Žilogriz „šiša“ višnje dok se ne osuše

Foto: Svetlana Mujanović Voćari koji su tokom leta primetili puno odsečenih listova oko stabala višanja, ali i ostalih koštičavih vrsta,

SAŠA KESEROVIĆ, UZGAJIVAČ BOROVNICE: Džaba vam hektari, ako nemate kvalitet

-Za borovnicu sam se odlučio zato što sam procenio da odlično uspeva na ovim prostorima, koji su specifični po tome

NOVE VOĆARSKE PROCENE I POUKE: Godina berićetna, ali ne i rekordna

Prof. dr Zoran Keserović Kasni prolećni mrazevi u Srbiji su i ove godine naneli velike štete našim voćnjacima, pogotovu zasadima

RADOVI U AVGUSTU: Od jutra do večeri bere se, seje, zaliva…

Gde god pogled dobaci vidi se život, zeleni se na sve strane. U voćnjacima, povrtnjacima i vrtovima se, kao u

Toplotni udari proređuju malinjake

Piše: dr Aleksandar Leposavić Viša prosečna temperatura vazduha u februaru i martu dovela je do akumulacije efektivnih temperatura iznad 5°C,

Biopreparati treba da zamene hemijske pesticide

Piše: Biljana Nenković Hemijski pesticidi su već decenijama glavni u borbi protiv štetočina i bolesti u poljoprivredi, iako je poznato

ZELENIŠNO ĐUBRENJE VOĆNJAKA: Dobra prirodna zamena za stajnjak

Piše: Svetlana Mujanović Analize pokazuju da je u svim tipovima poljoprivrednog zemljišta sve manje organske materije, odnosno humusa, a u

Krupne štete od sitne mušice

Piše: Svetlana Mujanović Poslednjih godina voćare, posebno malinare i kupinare, muči štetočina – drozofila suzuki (Drosophila suzukii) koja ume da

FITOPLAZMA PRETI VINOGRADIMA: Ni virus, ni bakterija, a često od njih opasnija

Piše: Svetlana Mujanović Pred kraj 20-tog veka vinogradari u svim evropskim zemljama suočavali su se s mikoplazmom, parazitom koji izaziva