Насловна РАЗНО Gljive „tope“ rasad

Gljive „tope“ rasad

410

Proizvesti zdrav rasad povrća, posebno onaj za ranu proizvodnju, nije nimalo lako. Pogotovo zato što se to radi tokom zime kada nema dovoljno prirodne svetlosti, kada valja naći pravu meru u određivanju temperature, količine vode za zalivanje, prihrane… O korišćenju zdravog, dezinfikovanog supstrata i deklarisanog semena suvišno je govoriti. Ipak, dešava se da se i pored svih mera predostrožnosti provuku neki prouzrokovači bolesti.

Najčešće to su gljive iz roda pitijum (Pythium). To su fakultativni paraziti i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama. Parazitiraju na velikom broju biljnih vrsta, a najveće štete nanose povrću. Na njih su najosetljivije mlade biljke u fazi klijanja i nicanja, dok je za starije ova gljiva manje opasna ili čak bezopasna. Štete su utoliko veće, ukoliko spoljni činioci i loš kvalitet semena produžavaju vreme od setve do nicanja biljaka. Tkivo klijanaca jako je osetljivo i na njemu se u početku javljaju vodenaste pege, koje se brzo povećavaju i biljka propada.

Na izniklim biljkama oboleva koren ispod zemlje ili stablo u prizemnom delu, koji potamne i nekrotiraju. Obolele biljke poležu i na njima se javlja beličasta micelija, koja se širi i po površini zemljišta, u vidu paučinaste mreže. Ova površinska micelija predstavlja samo nastavak unutrašnje koja se razvija u stablu. Polegle biljke brzo ugibaju, a pri većoj vlažnosti i temperaturi istope se gotovo na očigled povrtara. Poleganje klijanaca, ili kako ga mnogi zovu “topljenje rasada”, javlja se u obliku koncentričnih krugova, poznatih kao “gola” ili “ćelava mesta”. Treba znati da slične simptome mogu da prouzrokuju i druge vrste gljiva (Fusarium spp, Rhizoctonia spp, Phytophthora spp. i dr). Svi spoljni faktori koji negativno utiču na klijanje i nicanje sejanaca potpomažu razvoj Pythium vrsta. To su teška i slabo drenirana zemljišta, visoka vlažnost i temperatura, slabo provetravanje, niske temperature posle setve i slično.

Na gljive iz roda pitijum u zatvorenom prostoru, ali i na otvorenom polju posebno su osetljivi paradajz, paprika, krastavac, kupus, salata, a u baštama grašak, krompir, čičoka, tikve, šargarepa, i mnoge druge. U sušnim uslovima razvoj gljive se usporava ili zaustavlja, ali parazit zadržava vitalnost i čim se poveća vlažnost, on se aktivira.

Ukoliko se pojave simptomi bolesti, treba upotrebiti sistemične fungicide koji zaustavljaju širenje infekcije i obezbeđuju trajniju zaštitu. Ali, njihova upotreba je ograničena na dva prskanja. Prska se čim se otkrije prva zaražena biljka jer se poleganje brzo širi i za čas se stvore mnogobrojna ćelava mesta.

Razvoj bolesti sprečavaju „balb“, „proplant 722 – SL“, “fostonik 80-VP“, „previkur enerdži“ i većina fungicida na bazi bakra.

S. Mujanović