Kad i zašto đubrimo vinograd

Vreme primene azotnih đubriva u vinogradu prilagoditi datim vremenskim prilikama, odnosno ako rano nastupa sušni period, uneti ranije u proleće i obrnuto, kada je vlažnije vreme, prihranu obaviti kasnije malo, uz obaveznu inkorporaciju. Ukupnu planiranu normu azota primeniti u više delova, jedan deo od ukupne godišnje količine azota u vinogradu uneti tokom jesenje obrade nakon berbe u cilju razvoja korenovog sistema, drugi deo dodati u rano u proleće, 15-20 dana pre cvetanja, treći deo u precvetavanju, četvrti deo početkom maja i poslednji deo do prve polovine juna i početkom jula.

Najčešće primenjivana azotna đubriva u vinogradarstvu su: 1. KAN, kalcijum-amonijum-nitrat sa 27% azota i sadržajem MgO 4,5–5,5% i sadržajem CaO 6,5–8,5%.

To je neutralno đubrivo bez štetnog uticaja na fizičke i hemijske osobine zemljišta koje deluje produženo jer sadrži pola azota u amonijačnom, a pola u nitratnom obliku taka da zadovoljava potrebe vinove loze za azotom u određenom periodu. Sadržajem CaO i MgO utiče na delimičnu neutralizaciju kiselosti zemljišta u vinogradu a ujedno sadržajem zadovoljava potrebe i za tim biljnim hranivom. 2. AN, odnosno amonijum-nitrat, sadrži azota 33,5% a sadržaj MgO 1%.

Dosta je brzo rastvorljiv, međutim, dužom upotrebom zemljišta se zakišeljavaju AN je azotno đubrivo istih karakteristika kao i KAN ali sa više aktivne materije a manje magnezijum oksida. Može da se koristi u prihrani vinove loze tokom prvog dela vegetacije. Međutim mora se biti obazriv jer netreba da dolazi u dodir s mineralnim i organskim uljem jer tada posta je zapaljivo i eksplozivno sredstvo, zato se treba pridržavati propisa o postupku transporta i skladištenja i primene. 3. UREA, odnosno tzv. karbamid sa sadržajem azota 46%, je azotno mineralno đubrivo sa najvećim sadržajem azota, primenjuje se i kao tečno đubrivo za prihranu vinove loze.

Azot je u amidnom obliku koji se nakon primene postepeno pretvara u amonijačni i nitratni, zavisno od klimatskim i agrohemijskih uslovima u zemljištu. Urea krajem leta i početkom jeseni i u osnovnom đubrenju služi za ubrzanu razgradnju biljnih ostataka, odnosno aktiviranje organskog azota iz zemljišta.

Goran Svetozarević, dipl. inž.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra