Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Kakvo pakovanje voća traži strano tržište?

Kakvo pakovanje voća traži strano tržište?

504

Inostrani kupci više vole upakovanu i razmerenu robu, nego da biraju plodove po gajbama. Pakovanja, poput drvenih gajbica, moraju da zaborave, da bi se održao korak sa svetom. Andrej Stanarević, iz Polino fruita, koji izvozi sveže voće i povrće, kaže da su drvo i rinfurzna pakovanja prevaziđena.

Iskustva izvoznika su da su za tržište Evrope najbolja pakovanja u kartonskoj dvorednoj kutiji, koju traže marketi u Evropi.

„Drugi tip pakovanja je jabuka u kesi i to je namenjeno, uglavnom, za onu sitnijeg kalibra. Čak i kod nas veliki lanci uvode trend prodaje u kesi. Najluksuznije je pakovanje u tacni, gde su jabuke zatvorene streč folijom. Razlika kalibra jabuka mora da bude najviše do milimetar- dva“, naveo je Andrej Stanarević, na poslednjem savetovanju voćara u Gruži.

Prihvatljiv način pakovanja jabuka za tržište Azije, Afrike i drugih dalekih destinacija uglavnom je „bušal“ pakovanje. Ovaj način koristi se za brodski transport i isključivo se tako i može dostaviti  tim kupcima.

„U ovakvom pakovanju jabuka se ne prodaje ni na kalibar, ni na kilogram, već na broj plodova. Kada pregovaramo pričamo isključivo o broju jabuka u kutiji, a najpopularnije su one u kojima je od 100 do 125 komada. Pakovanja su 18 kilograma neto, ali se prodaju na kutiju, a ne na kilažu. Razlika u kalibru je do 3 milimetra. Drvene gajbe i rinfuz moramo da zaboravimo, jer vas kupci u tom slučaju smatraju neprofesionalnim. Mislim da nam je u poslednjih 15 godina Rusija učinila medveđu uslugu, jer su nas razmazili i nismo pratili trendove pakovanja“, dodaje Andrej.

Šta je sa šljivom, borovnicom i kajsijom?

U Srbiji veoma mali broj proizvođača i trgovaca čuva šljive. U Moldaviji svež stenlej može da se nađe do nove godine, dok je kod nas ta praksa slabije razvijena.

 „Evropa traži šljivu od 80 do 90 posto zrelosti, pakuju se u plastične posude, po pola kilograma, a zatim u kartonsku ambalažu. Isti način pakovanja evropski kupci zahtevaju i za kajsiju. Istočna Evropa traži šljivu u rinfuznom pakovanju, ali sa tim pakovanjima ne možemo da očekujemo visoke cene. Kupac više želi lepo pakovanje od pola kilograma, nego da uzima šljive iz drvene gajbe“, navodi Andrej svoja iskustva.

Borovnica je najtraženija u pakovanju od 125 i 250 grama. Poželjno je da prođe kroz sortirku.

„Jedan danski supermarket traži i atraktivna pakovanja, borovnicu u koficama ili dekorativnim korpicama. Sada moramo da idemo korak dalje i da pratimo trendove, ne samo u gramaži, već i u dizajnu pakovanja“, savetovao je Andrej voćare u Gruži.

Tekst: Biljana Nenković