Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Kalijum određuje ukus i boju plodova borovnice

Kalijum određuje ukus i boju plodova borovnice

209

Kalijum (K) je veoma pokretljiv u biljci za razliku od zemljišta u kome mu je pokretljivost veoma mala. Slično kao i kod fosfora, zbog nepokretljivosti kalijuma u zemljištu, do promena njegovog sadržaja u tkivu biljaka dolazi tek nakon jedne ili dve godine od primene kalijumovih đubriva. Njegova uloga se vezuje za aktivaciju mnogih enzima neophodnih za procese fotosinteze, disanja kao i za stvaranje, transport i skladištenje ugljenih hidrata. Kalijum utiče na regulaciju rada stominog aparata na listovima, osmotski potencijal i turgor u ćelijama biljkama, zbog čega izbalansirana ishrana ovim elementom ima nezamenljivu ulogu u adekvatnom odgovoru na stresna stanja izazvana sušom i visokim temperaturama.

Kalijum utiče i na ukus i boju plodova. Sadržaj kalijuma u plodovima se sa sazrevanjem značajno povećava. Sto grama zrelih bobica borovnice u proseku sadrži 60 mg kalijuma. Pojedini autori navode da 10 tona plodova sorata Brižita blu, O Nil i Djuk iz zemljišta iznesu 6, odnosno 5, odnosno 7, odnosno 8 kg/ha kalijuma.

Dostupnost kalijuma za biljke je uslovljena mnogim činiocima, od kojih su najznačajniji zemljišni kapacitet razmene katjona (CEC), sadržaj kalijuma u zemljištu, odnos kalijuma i drugih katjona (pre svega kalcijuma, magnezijuma, a ponekad aluminijuma ili natrijuma), vlažnost zemljišta, pH vrednost, temperatura, zbijenost i aeriranost zemljišta. Veće vrednosti zemljišnog kapaciteta razmene katjona (CEC) omogućuju više raspoloživog kalijuma za biljke. Nepovoljan odnos između kalijuma i pobrojanih elemenata može uticati na smanjenu dostupnost kalijuma biljkama, a voda je neophodna za transport kalijuma do korena biljaka kao i za njegovu apsorpciju u korenov sistem.

Izuzev na peskovitim zemljištima, deficit kalijuma je retka pojava kod borovnice. Uravnotežena ishrana kalijumom je važna za rast korena. U peskovitim i zbijenim zemljištima rast korena može biti usporen, što može dovesti do zabune jer se analizom sadržaja u zemljištu može utvrditi visok sadržaj, a da ovog elementa u listu ima veoma malo.

Usled nekontrolisane primene različitih hraniva sa kalijumom, poslednjih godina su sve učestalije pojave toksičnog dejstva viška ovog elementa. Ovo je naročito izraženo kod gajenja borovnice u saksijama.

Najprisutnija kalijumova đubriva na našem tržištu su kalijum hlorid (KCl) i kalijum nitrat (KNO3). S obzirom na činjenicu da borovnica ne podnosi hloride kao i da manje efikasno koristi nitrate, proizvođači ove voćne vrste su upućeni na nešto složenije, a ujedno i skuplje formulacije kalijumovih đubriva. Za ishranu borovnice se mogu preporučiti kalijum sulfat (K2SO4) koji sadrži od 50 do 54 % kalijum oksida (K2O); sulfat kalijuma i magnezijuma (K2SO4•2MgSO4) sa 11 % kalijum oksida i kalijum karbonat (K2CO3) sa 34 do 48 % kalijum oksida.

Količina kalijuma potrebna biljkama se određuje na osnovu njegovog sadržaja u zemljištu i na osnovu sadržaja u listu. Preporuka je da se potrebne količine kalijuma u rodnim zasadima unose u jednom do dva navrata tokom godine. Pojedini praktičari navode da kalijum treba unositi tokom čitave godine.

Piše: Dr Aleksandar Leposavić

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.