Za ovu vrsta povrća pre bi se reklo da potiče iz zemlje Liliputanaca, nego iz Meksika. Zovu je najčešće kralubenica ili kukamelon (melothria scabra), poneko i meksički mini krastavac ili mišja lubenica. Gaji se širom sveta, pa i u Srbiji, uglavnom iz hobija i zbog simpatičnog izgleda. Ponekad kao atrakcija završi i u tegli, kao turšija!
Piše: Biljana Nenković
Plodovi kukamelona spolja izgledaju kao male lubenice, a unutrašnjost i ukus podsećaju na krastavac, s primesom limete. To bi ukratko bio opis ovog povrća. Planeta je odavno postala globalno selo, te se ova atraktivna minijatura gaji i na našim prostorima. Njegova proizvodnja nema ekonomski značaj, već raste u baštama više kao aktrakcija na imanjima. Za baštovane i povrtare više je izazov, nego ozbiljan izvor prihoda.
Meksički mini krastavac seje se od aprila do kraja juna. Prvi plodovi mogu da se beru već za dva meseca i dugački su tek oko 3 centimetra. Svaki plod težak je svega 5 grama. Najbolje ga je posejati na osunčano mesto, jer voli da ga sunce obasjava bar osam sati dnevno. Potrebno ga je redovno zalivati i prihranjivati. Preporučljivo je u njegovoj blizini posaditi neven ili kadifu, kako bi se privukle pčele.
![](https://www.dobrojutro.co.rs/wp-content/uploads/2022/12/10a-mini-lubenica-AdobeStock.jpg)
Baštovani tvrde da je njegov uzgoj sličan krastavcu, što je opravdano, jer potiču iz iste porodice. Kod nas ga hobisti uzgajaju kao jednogodišnju biljku, po sličnom principu kao i sve vrežaste tikvenjače. Seme se poseje u male saksije u toploj prostoriji ili plasteniku, u istom supstratu koji je namenjen krastavcima. Setvu je najbolje obaviti četiri nedelje pre sadnje na stalno mesto. Dubina setve je jedan centimetar. Semenku tupim krajem treba okrenuti na dole. U plastenicima koji se greju niče za 10 do 14 dana. Osetljiva je na niske temperature i iznošenje na otvoreno treba obaviti tek kad prođe opasnost od mrazeva.
Zemljište treba da bude dobro drenirano i blago kiselo. Pogoduje mu kada je bogato organskim materijama i trebalo bi u jamu dodati malo komposta. Na otvoreno se iznose u fazi, u kojoj se i krastavac sadi u baštama. Potrebna im je i potpora, jer rastu i preko dva metra visine i, poput krastavca, imaju duge izdanke i vreže. Za potporu mogu da se koriste ograde, baštenske mreže ili klasični špalir.