Насловна РАЗНО Krompir u jugozapadnoj Srbiji dobro rodio, ali nema kupaca

Krompir u jugozapadnoj Srbiji dobro rodio, ali nema kupaca

620

Krompir je ove godine u jugozapadnoj Srbiji rekordno rodio, 35 do 40 tona po hektaru, ali ga niko neće. Retki kupci za kilogram nude svega sedam do deset dinara, pa je većina ovogodišnjeg roda smeštena u trapove, da čeka bolju cenu. Zbog situacije na tržištu prognoze su, međutim, sumorne, pa u Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Užice kažu da bi čak 70.000 tona merkantilnog krompira, proizvedenog jesenas u Zlatiborskom okrugu, moglo da završi kao tržišni višak.

Početkom oktobra, kada se krenulo s vađenjem krompira, nakupci su za kilogram nudili i do 15 dinara, nakon čega su naglo pali i interesovanje za njegovu kupovinu i cena.

– Sve mi miriše na 2017, kada su retki kupci u početku za krompir nudili 10 do 15 dinara, a na kraju ga niko nije hteo ni za pet – kaže Branko Gujaničić iz Akmačića koji je ove godine na Zlataru pod krompirom imao više od 20 hektara.

U selima na padinama Javora, poznatim po prizvodnji krompira, žale se da trgovci i ne zovu da pitaju za kvalitet i rod. Darko Novaković iz Ljepojevića krompir seje na tri hektara, i kaže da proizvođači odavno nisu imali goru godinu.

– Da mi nije žao, krompir bih ostavio jesenas u njivi da trune. Ovako sam ga samo izvadio iz jedne zemlje i zatrapio, da čeka bolje dane. Ako nađem kupca, moraću opet da angažujem radnike da ga vade iz trapa, čiste i pakuju, a dnevnica im je 3.000 dinara. A gde su nafta, veštačko đubrivo. Sve poskupelo osim krompira, pa će ovogodišnja setva biti čist gubitak – kaže Novaković.

Lane je na krompiru moglo da se zaradi, pa je na Javoru, Murtenici i Zlataru proletos posejano nešto više nego pre. Prošle jeseni kupci su u njivi plaćali 28 do 30 dinara za kilogram, a solidna je bila i prethodna, pa su se povedeni tim mnogi „bacili“ na ovu prozodnju. Međutim, krompir je jesenas kod nas, kao i u Evropi, dobro rodio, pa mu je zbog velike ponude pala i cena.

– U našem kraju prodaja obično malo živne u januaru, kada  „veliki igrači“ iz drugih delova Srbije isprazne svoje magacine. Na žalost, za ovu  prognoze su sumorne, pa se bojim da će najveći deo roda završiti na proleće u potocima i jarugama jer neće imati ko da ga kupi. Sudeći prema ranijem iskustvu, nakon dve dobre sledi četiri-pet loših godina, koje će, bojim se, moći da preživi malo ko od ovdašnjih proizvođača – kaže Srđan Lojaničić iz Akmačića koji krompir seje na 12 hektara.

Prema zvaničnim procenama, krompir se u Zlatiborskom okrugu trenutno uzgaja  na oko 4.000 hektara, što je znatno manje nego pre. Stručnjaci predviđaju da će zbog ovogodišnjih teškoća mnogi odustati od dalje proizvodnje, zbog čega će se broj zasejanih površina još više smanjiti.

– Zbog cikličnog dešavanja na tržištu u pogledu cene, sve više meštana odustaje od krompira i preusmerava se na profitabilniju proizvodnju, pre svega na proizvodnju jagodičastog voća, gde su zagarantovani i otkup i cena. Zbog toga su se u ovom delu samo za poslednjih par godina površine pod kromirom smanjile za oko 1.000 hektara- kaže Ljubodrag Pantelić, iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Užice.  

Željko Dulanović