Насловна АРХИВА KULT MLADIH VINA: Voćnost, aromatičnost i lepršavost

KULT MLADIH VINA: Voćnost, aromatičnost i lepršavost

Винотеке и ресторане ускоро ће преплавити млада вина, која донекле изазивају одређене недоумице када је реч о самој производњи

581

Pridev mlado jasno ukazuju da se radi o vinima koja počinju da se konzumiraju u godini kad su i prizvedena, i to svega dva meseca nakon proizvodnje. Otuda i potiče njihov naziv.

Prema rečima diplomiranog inženjera agronimije i enologa Ljubice Radan, pod nazivom mlada vina obično se podrazumevaju crvena vina, mada u nekim zapadnim zemljama u mlada vina svrstavaju  i pojedina bela.

– Iako većina ljubitelja vina zna da se veliki broj belih i roze vina pije već posle Nove godine i treba da se popiju za godinu dana ili nešto malo duže, ne treba ih mešati sa takozvanim mladim vinima – objašnjava Ljubica Radan. – Mlada vina izlaze na tržišta pre svih, jer nemaju mogućnost odležavanja, a njihova lepota proističe upravo iz te njihove najranije mladosti i traje svega nekoliko meseci. To znači da ovakva vina treba popiti već do proleća, jer nakon toga postaju zamorena, gube svoje arome i lepršavost koja ih krasi.

Prilikom proizvodnje ovakvih vina primenjuje se karbonska maceracija. Kako kaže Ljubica Radan, proces se sastoji od maceracije celih grozdova pod uticajem ugljen-dioksida (CO2), zbog čega se taj tehnološki postupak  naziva karbonska maceracija.

 – Postupak teče tako što se u tank pre samog procesa ubacuju celi grozdovi, bez muljanja grožđa, što je uobičajeno kod konvencionalne proizvdonje vina – naglašava Radan. – To znači da u ovom slučaju nema odvajanja šire i pokožice. U postupku karbonske maceracije, manji deo grozdova koji je na dnu, pod težinom ostalih grozdova blago se izgnječi, pa deo šire koji iscuri počinje da fermentiše. Tokom fermentacije se izdvaja CO2 koji uz CO2 koji je upumpan u tankove, čine prostor u tanku zasićenim ovim gasom. Pod veliki zasićenjem, kvasci moraju da obave proces fermentacije unutar same bobice. Ovim postupkom podstiče se da se izdvajaju velika voćnost i aromatičnost bez izdvajanja gorkih materija od tanina. Time ova vina imaju izraženije voćnost i aromatičnost, bez gorčine i težine na nepcima. Krajnji rezultat jesu upravo lagana, lepršava, ne taninska vina, bez gorčine i punoće. Ovakvi postupci su idealni kod manje taninskih sorti i sorti koje ne mogu da daju velika vina, kao što su portugizer i game .

Ljubica Radan podseća da mlada vina nemaju potencijal odležavanja i nikad neće postati velika, ali svakako da imaju svoje mesto među ljubiteljima. Ona su proizvedena za svakodnevno uživanje i brzu potrošnju.To su, kako kaže, vina drugačijeg stila u odnosu na moćna, puna vina, koja nisu za svaki dan, a ni za svakoga.

Foto: Filip Bakić

Bez obzira na to, u svim zemljama razvijene vinske kulture, neguje se kult mladog vina. Italijani imaju novello (novelo), Portugalci vino verde (vinjo verde), ali bez dvojbe, najpoznatije mlado vino na svetu je božole nuvo koji potiče iz istoimene francuske regije. Nastalo kao vino za radnike iz okoline Liona, koji nisu mogli da priušte skupocena vina Bordoa, Burgonje i Rone, ono je osvojilo ceo svet svojom nepretencioznošću, specifičnom bojom, lepršavim mirisom i bogatim aromama. Po tradiciji, trećeg četvrtka u novembru svečano se otvaraju prve boce mladog vina, uz slavlje ravno onom novogodišnjem. Ovo lepršavo vino se pije na svim meridijanima, od Liona i Pariza, preko Toskane, Beča, Japana, do Njujorka i Bostona, izazivajući pravu planetarnu euforiju.

Na Fruškoj gori titulu mladog vina u prošlosti nosio je svatovac, prvo vino koje se ispijalo u jesen, s početkom sezone slava i svatova. Vinarija Mačkov podrum  iz Iriga jedina je na Fruškoj gori koja ne samo što proizvodi mlado vino od sorte grožđa portugizer, onako kako se to činilo u prošlosti, nego je čitavu deceniju nosilac manifestacije koja se zove Dan mladog portugizera .

– Portugizer  je naša autohtona sorta grožđa, a popularna je i u Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Hrvatskoj… – kaže izvršni direktor vinarije Đurđica Jojić Novaković. – Nekada je bila vrlo zastupljena na Fruškoj gori. Mačkov podrum je prvi proizvođač mladog vina u Srbiji. Želeći da isti ugođaj koji ljubitelji mladog vina imaju po svetu, priušti Novosađanima i gostima Novog Sada, Mačkov podrum je deset godina priređivao svetkovinu mladog vina sa bogatim programom na uglu Zmaj Jovine i Ulice Modene. Ove godine vraćamo je u Irig, fruškogorsku vinsku prestonicu.

-Ove godine će Dan mladog portugizera biti 15. novembra, ali u Irigu – kaže Đurđica Jojić Novaković. – Odlučili smo da se nakon decenije tokom koje smo imidž mladog vina gradili u Novom Sadu, vratimo u Irig, fruškogorsku vinsku prestonicu, i u Vinskoj ulici proslavimo otvaranje prvog bureta ovogodišnjeg svatovca.

Manifestacija će, osim što će promeniti mesto održavanja, zadržati dosadašnju koncepciju. To znači da će i ovog puta biti izabran vitez mladog  portugizera , a tu titulu su do sada poneli glumac Aljoša Vučković, švajcarski amabasador Žan Danijel Ruh, muzičar Slobodan Trkulja, novinar Vanja Bulić, vlasnik Izdavačke kuće Prometej Zoran Kolundžija i džez muzičar Jovan Maljoković. U saradnji sa Srpskom čitaonicom iz Iriga, osnovanom 1842. godine, nagrađuju se autori najlepših pesama o vinu, koje pristignu na konkurs. Posetioci će pored vina, moći da uživaju i u muzici sremačkih tamburaša, poeziji, folkloru.

Dobro jutro broj 559 – Novembar 2018.