Насловна ТЕМЕ ПЧЕЛАРСТВО MALA ŠKOLA PČELARSTVA: „DOBROG JUTRA“ (6): April određuje celu godinu

MALA ŠKOLA PČELARSTVA: „DOBROG JUTRA“ (6): April određuje celu godinu

То је раздобље најинтензивнијег уноса свежег полена у кошнице. Као што је познато, без полена нема ни легла, а управо том леглу треба обезбедити оптималне услове да би се развило до максимума

564
Фото: Pixabay

April je mesec kada je prisustvo i angažovanje pčelara na pčelinjaku od najvećeg značaja. Sve što se iz bilo kog razloga propusti ovog meseca  ne može se nadoknaditi. To je razdoblje najintenzivnijeg unosa svežeg polena u košnice. Kao što je poznato, bez polena nema ni legla, a upravo tom leglu treba obezbediti optimalne uslove da bi se razvilo do maksimuma. Njih čine hrana i prostor.

Pčelarska nauka i praksa smatraju da je za odgoj jedne pčele potrebna količina hrane koliko je stane u jednu ćeliju saća. Znači, za jedan okvir legla potreban je jedan okvir meda. Za siguran razvoj društva zahteva se da u svakom trenutku na zalihama bude meda bar onoliko kilograma koliko je zaposednutih ulica pčela. Pored meda, neophodan je i polen, glavni izvor belančevina, ugljenih hidrata, mineralnih materija i vitamina.

Sada se prave zalihe polena

U toku sezone jako društvo sakupi oko 50 kilograma cvetnog praha od kojeg se može oduzeti najviše 20%. Sada, u vreme kada je njegov unos najintenzivniji, mogu se postaviti hvatači i obezbediti dragocene zalihe za sopstvene potrebe, ali i za tržište. Istraživanja zapadnoevropskih i američkih naučnika i selekcionara pokazala su da se povremenim oduzimanjem polena zajednica podstiče na još veće sakupljanje i da takvo društvo kasnije znatno više sakuplja polen. Ovo se može iskoristiti posebno kod priprema za zimu, kada ovakve zajednice same obezbeđuju mnogo kvalitetnije i obimnije rezerve perge.

Naravno, ovaj bogati unos treba iskoristiti i za izgradnju novog saća. Time stvaramo idealni prostor za kvalitetni razvoj legla. Sada je trenutak da se dobiju idealni ramovi sa isključivo radiličkim ćelijama. Pošto je zajednica posle duge i naporne zime sva usredsređena na zamenu i nadoknađivanje brojne armije radilica, takvo će biti i saće koje se gradi. Trutovske ćelije sada nisu potrebne.

Zamena starog saća i – proširenje plodišta

Ako je moguće, ako imamo izdašnu pašu uljane repice ili voća, veoma je korisno zameniti sve staro i neispravno saće. Praksa većine pčelara je da se svake godine zameni trećina saća. Time smanjujemo rizik od pčelinjih bolesti pošto je nagomilani kokon idealna podloga za razvoj njihovih uzročnika, a stari vosak sadrži rezidue svih do sada primenjenih hemijskih sredstava. S druge strane, nove ćelije su i prostranije,  te će i pčele koje se iz njih budu izvele biti krupnije, vitalnije i produktivnije. Kod košnica koje imaju ramove jednakih dimenazija (Langstrot-Rutova, AŽ, pološka) ovo novoizgrađeno saće treba korisno upotrebiti u bragremovoj paši. Samo iz svetlog saća može se dobiti blistavozelenkasti bagremov med ekstra kvaliteta.

Ovako obiman unos polena, u kojem učestvuje i do dve trećina pčela izletnica, vrlo često dovodi i do blokade matice. Zadatak pčelara je da na vreme otkloni ovu smetnju razvoju.  Nagomilavanjem polena u središnjim plodišnim ramovima ometa se matica u zaleganju, usporava razvoj i dovodi do pobuđivanja rojevnog stanja. Zato treba obaviti proširenje plodišta, i to dodavanjem satnih osnova, ali i izgrađenog saća. Najbolje je da se satna osnova dodaje sa jedne strane legla, a sa druge da to bude ram idealnog radiličkog saća u kome je izvedeno svega nekoliko generacija pčela. Ono se poznaje po rumenoj boji, kao roze vino, gledano kroz vosak prema suncu. Da bi dodati ramovi bili brzo prihvaćeni, nije na odmet poprskati ih blago zagrejanim šećernim ili mednim sirupom.

Ne treba zaboraviti ni na varou, ali i na rokove karence koji su utvrđeni za svaki preparat. Kada otpočne medobranje moramo zaboraviti na hemikalije, ali ne i na ram građevnjak. On nam odnosi varou i donosi prinos u vosku.

Polen dragocen i za pčelu, i za čoveka

Sastav polena, ove čudesne materije, zavisi od biljke od koje potiče. Polen kruške sadrži 28% belančevina, 3% masti i 28% ugljenih hidrata, dok je kod maslačka sadržaj belančevina 11%, masti 14% i ugljenih hidrata 35%. Prosečni sastav polena sušenog na vazduhu, koji su sakupile pčele, jeste 7 do 11% vlage, oko 20% belnačevina, eteričnih sastojaka (ulja) 3%, šećera 29 do 37%, pepela i skroba oko 3% i ostalih sastojaka oko 30%. Polen istih biljaka koji je ručno prikupljan, bez učešća pčela, sadrži skoro deset puta manju količinu neredukovanih šećera, duplo više skroba i nešto manje belančevina.

Hemijski sastav polena je veoma zanimljiv i objašnjava zašto je ova materija tako dragocena – i za pčele, i za čoveka. Polen koji su pčele sakupile sadrži čitav niz vitamina, od C i E do kompleksa B vitamina, sve slobodne aminokiseline, nukleinske kiseline, više od sto enzima, regulatore i inhibitore rasta, flavonide, osnovne minerale, kalcijum, natrijum, kalijum i još mnogo, mnogo toga.

D. Kreculj

Dobro jutro broj 564 – April 2019.