Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Posle prve žetve idu kornišoni

Posle prve žetve idu kornišoni

346

Čim se uklone ostaci biljaka iz prve setve zemljište valja da se izašovi ili uzore motokultivatorom na dubinu od dvadesetak centimetara, usitni i poseju krastavci kornišoni. Najbolje uspevaju na dubokim i strukturnim zemljištima, dok teška i kisela nisu pogodna. Kornišoni traže navodnjavanje, jer u slučaju nedostatka zemljišne i vazdušne vlage prinos se znatnije smanjuje. Optimalna relativna vlažnost vazduha je 85–95 procenata.

Rok za setvu ovog povrća je do 20. jula, a svako zakašnjenje smanjuje rod. Razmak u redu treba da je 25–50 cm, a međuredni 80–100 cm. Najbolji rezultati u proizvodnji kornišona postižu se ukoliko se krastavci gaje uz oslonac – špalir. Gajenjem na špaliru biljke imaju više svetlosti i vazduha, te se efikasnije štite od bolesti i štetočina.

Kod špalirskog načina proizvodnje, u praksi najčešće se seju dva reda biljaka. Seje se sa obe spoljašnje strane špalira na udaljenosti od po 30 cm od konstrukcije, a rastojanje u redu je 20–25 cm. Razmak između dva špalira ne bi valjalo da bude manji od dva metra, zbog prolaska i nesmetane berbe. Iskusniji baštovani uz ovako posejane kornišone gaje mirođiju, crni i beli luk i komorač, koji im poboljšavaju ukus.

Berba krastavaca započinje 50 do 70 dana nakon setve, odnosno, 30 do 40 dana nakon sadnje. Sprovodi se svaka dva do tri dana, najčešće tri puta sedmično. Period plodonošenja traje oko 60 dana, mada je kod partenokarpnih hibrida uz metod orezivanja bočnih grana taj period i duži. Kornišoni se beru u tehnološkoj zrelosti kad su jedri, pravilnog oblika i krupnoće koja odgovara sorti i zahtevu industrije.

Od zametanja ploda do tehnološke zrelosti kornišona potrebno je dva do četiri dana. U početnim berbama krastavac se bere svaki drugi dan, a posle i po dva puta dnevno. Prinos krastavca kornišona se kreće 3-5 kg/m². U Evropi se krastavac bere u više klasa, dok naši otkupljivači zahtevaju klasiranje u tri klase:

Prva klasa duga je 3-6 cm, prečnik oko 2 cm i prosečnu težinu 12-15 g
Druga klasa duga je 6-9 cm, prečnik oko 3 cm i prosečnu težinu 40 g i
Treća klasa duga je 9-12 cm, prečnik oko 4 cm i prosečnu težinu 80-100 g.
Najvišu cenu ima prva klasa, jer se s njom ostvaruju i najniži prinosi po jedinici površine.

U kilogramu kornišona prve klase ima 80-100 plodova, a treće klase 12-25 plodova.