Razlika između organskih i klasičnih vina

U konvencionalna vina po zakonu mogu da se dodaju 54 različitih aditiva, a u organska nijedan. Organska vina dobijaju se od grožđa proizvedenog na organski način i  uz pomoć prirodnog kvasca iz vinograda.

Branislav Anđelić, vlasnik vinarije „Plavinci“ iz Grocke, od 2008. godine pravi organska vina. Jedan je od prvih vinara, koji je dobio sertifikat o organskoj proizvodnji. On navodi da primenjuje stari recept, ali sa novom tehnologijom.

– Vino proizvodimo bez ikakvih dodataka. U našim flašama je samo grožđe i ništa više. Kvasci su prirodni i dolaze sa grožđem iz vinograda. Ne koristimo ništa od hemije. Ali zahvaljujući novoj tehnologiji uspevamo da napravimo izuzetno kvalitetno vino, koje je dugotrajno i kome nije potrebna bilo kakva hemija. Vinograd i grožđe su, naravno, organski sertifikovani – kaže Branislav Anđelić 

Proizvodnja organskih vina ima svoje mane i prednosti. U organskoj proizvodnji potrebno je mnogo više ručnog rada, nego u konvencionalnoj. To podrazumeva više radnih sati i automatski poskupljuje proizvodnju. Put do setifikata za organsku proizvodnju je nešto duži. Potrebno je tri godine za konverziju vinograda. S druge strane, nema troškova za aditive, hemiju i veštačka đubriva.

– Pogodnost u organskoj proizvodnji je i što država subvencioniše 60 odsto novca na svu opremu koju kupujemo i na sadnju novih vinograda. Imamo značajna sredstva po hektaru, koja su mnogo veća nego za konvencionalnu proizvodnju i dobijamo refundaciju sertifikacije. Kad se sve sabere i oduzme ova proizvodnja je skuplja, ali ne mnogo, od konvencionalne – rekao je Anđelić.

Organska vina već imaju svoje kupce. Anđelić iz vinarije „Plavinci“ pri tom u Gročanskom vinogroju gaji sorte, koje se retko sreću u našim vinogradima.

– To su panonija od koje pravimo belo vino. Sorta regent nam je za crveno, a marselan za roze – kaže Anđelić.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti