Slatka, najslađa  breskva

Breskva je lako svarljiva voćka, bogata šećerom, karotinom, voćnim kiselinama, belančevinama, skrobom, mineralima, vitaminima A, B, C i gvožđem. Savršen je čistač creva, pomaže varenje, dobar je diuretik, uklanja otoke i malokrvnost, ali se ne preporučuje dijabetičarima zbog visoke koncentracije šećera. Za nju kažu da je blagodet za organizam, jer ima izuzetna lekovita svojstva.

Zahvaljujući blagotvornim svojstvima ima široku primenu u narodnoj medicini. Pomaže varenje zbog značajne količine pektina u plodu. Na taj način, organizam se oslobađa toksina i omogućava bolju resorpciju hranljivih materija. Zbog antioksidanata štiti organizam od mnogih oblika karcinoma i srčanih oboljenja.

Korisno je znati da je ova aromatična voćka zbog odnosa kalijuma i natrijuma 7:1 veoma korisna za one koji imaju probleme s otocima i anemijom. Sok od breskve se preporučuje osobama sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem želudačne kiseline i osetljivim nervnim sistemom. U svetu se sve više koristi i ulje, koje se dobija hladnim ceđenjem koštica. Oralno uzeto deluje kao odličan laksativ i snižava holesterol, dok u spoljašnjoj upotrebi postiže izvanredne rezultate kod lečenja ekcema i u zaštiti kože.

Kinezi i Japanci koštice breskve izuzetno cene u lečenju kašlja, upale slepog creva, krvarenja, povišenog krvnog pritiska ili razbijanja tromba. Primenjuju ih i kod obilnih menstruacija i bolova nakon porođaja, kao i kod traumatskih povreda. Međutim, stručnjaci upozoravaju na to da koštice ne treba uzimati u prevelikim dozama, a da trudnice ne bi trebalo uopšte da ih jedu.

Breskve najveću vrednost imaju kada se jedu zrele i sveže. Od njih mogu da se spremaju voćne salate, najbolje u kombinaciji s limunom i pomorandžom, da ne bi potamnele. Jedu se u kombinaciji sa jogurtom ili u kolačima. Cela biljka breskve je lekovita, te se od njenog lišća spravljaju čajevi protiv mučnine u trudnoći, zatim za jačanje jetre, želuca i pluća, a služi i kao diuretik.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti