Насловна ВЕСТИ1 Tektonski poremećaji u sektoru hrane

Tektonski poremećaji u sektoru hrane

196

Jesenja setva je period godine kada svi poljoprivrednici moraju vredno da rade, ali i da dobro računaju.

Troškovi setve su, samo u odnosu na prošlu godinu, porasli za četvrtinu, a neizvesnost oko cena po kojima će poljoprivrednici prodavati zasejane kulture je problem o kome će razmišljati kada za to dođe vreme.

Rat u Ukrajini podigao je cenu poljoprivrednih proizvoda, ali i troškove setve.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, da dve zemlje koje su u sukobu čine oko 30% svetske proizvodnje žitarica i uljanih kultura. To su, kako kaže, ozbiljne količine i svaki sukob između te dve države ozbiljno narušava svetski bilans hrane. Procene su da će zbog tih sukoba, ukoliko se ne reše, prohodnost pšenice, kukuruza i uljarica ostati preko 300 miliona ljudi bez hrane.

To je period u kome je došlo do istorijski najvišeg nivoa cena pešenice i kukuruza, podvukao je Prostran.

– Nikad nije bilo zabeleženo da je cena pšenice 416 USD po toni, nekada smo prodavali 200 USD po toni i bili smo zadovoljni, nikada kukuruz nije bio 360 USD tona. Pik koji je bio najviši u martu i aprilu se malo smirio, ali je još visok. Imali smo pre dve godine cenu pšenice 18, 19 ili 20 dinara, sada je 36 dinara, cena kukuruza je bila 13, 14 ili 15 dinara dinara, sada je preko 30 dinara, to su tektonski poremećaji u sektoru hrane – rekao je Prostran.

Dva pitanja, energetika i hrana su došla u prvi plan čitavog sveta. Ta dva sektora diktiraju nivo inflacije koji je zabrinuo i najrazvijenije zemlje i ne znamo do kada će taj period trajati, kaže analitičar.

– Moje su procene da će cene i dalje imati visok nivo – kaže Prostran.

Desetak kompanija i farmera raspolažu i sa 35.000 hektara

Prostran ukazuje da imamo desetak bogatih privatnih farmera ili kompanija koje raspolažu od 10.000 do 35.000 hektara, to nije karaktreristično za Evropu, takvih je desetak ili 15 ljudi – ima ih stotonak sa površinom preko 1.000 hektara.

Kod nas u Srbiji dominira mali i srednji farmer, 78% po popisu iz 2012. godine, sledeće godine će biti popis u oktobru u poljoprivredi i znaće se stanje stvari koje će biti i nešto lošije, napominje Prostran.

– Ali 78% od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava čine mala i srednja gazdinstva, ona su najdominantnija u centralnoj Srbiji, to je kritična tačka u budećem razvoju – istakao je Prostran.