Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД „VINARTOS“ U BEČEJU NEGUJE AUTOHTONE SORTE VINOVE LOZE: Medenoj duži vraćaju staru...

„VINARTOS“ U BEČEJU NEGUJE AUTOHTONE SORTE VINOVE LOZE: Medenoj duži vraćaju staru slavu

455

Vinarija “Vinartos” i kvalitetna vina koja se tamo proizvode, pišu zacelo novu vinogradarsku i vinarsku istoriju Bečeja. Priča je počela pre 22 godine, kada se Tomislav Varečka iz Srema doselio u Bečej. Rešio je da u malom gradu kraj Tise zasnuje porodicu, a nekoliko godina nakon toga da kupi zemljište u obližnjoj Medenjači, gde je otpočeo vinogradarsku proizvodnju.

Sve je krenulo 2010. godine, kada je zasađen prvi vinograd od 2.500 čokota stonog grožđa, gde je hamburg bio dominantan. Tri godine kasnije, na nova dva jutra u najbližem komšiluku podignuto je novih 6.000 čokota vinskih sorti kaberne sovinjon, merlo, rajnski rizling, frankovka i šardone.

Tamjanika se ovde dobro primila

– Podigli smo 2015. godine još pola jutra sa 800 čokota stare sorte tamjanike. Ona mi je donela najveće oduševljenje. Pokazalo se da su medenjača i tamjanika idealan spoj. Osim što smo imali sreće, koristili smo znanje, iskustvo i savete i na kraju se pokazalo da je uzgoj stare pitome vrste vinove loze na “Medenoj duži” pun pogodak. Proizvodimo pet vrsta vina, tri bela i po jedno roze i crno vino – objašnjava nam Tomislav Varečka, vlasnik vinarije “Vinartos”, koja danas na četiri hektara ima oko 20.000 čokota vinove loze devet različitih sorti. Svo grožđe iz svojih vinograda porodica prerađuje u sopstvenoj vinariji.

Od davnina pa do današnjih dana pogodna i specifična klima Medene duži je u ovom kraju podsticala razvoj vinarstva i naviku uživanja u vinu. Ova oblast je do 1950. godine bila prepuna vinograda, i u to vreme su Bečejci proizvodili vino za svoje potrebe.

Ispitivanja su potvrdila da je polupeskovita zemlja, udaljena 150 metara od Mrtve Tise, idealna za vinograd. Pre sadnje su uzorci zemljišta poslati u specijalnu laboratoriju, u Holandiju i rezultati su potvrdili izuzetnu pogodnost lokaliteta Medenjača za gajenje vinove loze.

Eksperimentisanje s tradicijom

Za početak, porodica Varečka odlučila se za standardne stone sorte hamburg, italija i afuzali.

Zatim smo krenuli s vinskim sortama – rajnski rizling, šardone, frankovka, kaberne i merlo. Ove sorte su poznate i prilagođene za čitavu Evropu, pa nije bilo velikog rizika. Posle smo počeli eksperimentisanje s tamjanikom, a kasnije i s još dve autohtone sorte – seća se Varečka.

U proleće 2020. podignut je još jedan hektar vinograda sa šardoneom, tamjanikom i mističnom sortom muskat krokan.

Sadnjom muskat krokana pokušavamo da probudimo zaboravljenu sortu i sačuvamo je od daljeg nestajanja iz naših vinograda. Vinarija u budućnosti planira dodatno podizanje novih zasada vinograda, s fokusom na lokalno dokazane sorte i pomeranje ka tradiciji i istoriji u strategiji daljeg razvoja. Ove godine očekujemo prvi rod. Takođe, osim krokana, na pola hektara sadimo smo još jednu autohtonu sortu – furmint. Njen prvi rod očekujemo 2024. godine. Ona je, inače, bila uzgajana na Bisernom ostrvu na površini od 25 hektara do pedesetih godina prošlog veka – objašnjava naš sagovornik.

Klimom data sortna autentičnost

Porodica Varečka ima dugu tradiciju vinogradarstva na obroncima Fruške gore. Inače, Tomislav je kao diplomirani inženjer zaštite biljai po struci u materiji. Proizvodnju zasnivaju na principu – kvalitet iznad kvantiteta.

– Deo sadnog materijala uzeli smo od sertifikovanih kalemara i firmi iz Srbije, a deo smo uvezli iz Italije. Trudimo se da uzmemo vrhunski, zdrav sadni materijal, jer smo svesni rizika koji može da nam prouzrokuje greška u startu. A ona se skupo plaća. Ovo nisu jednogodišnji usevi, već višegodišnji zasadi. Zato veoma vodimo računa. Minimalno koristimo pesticide, a što se tiče đubriva, koristimo organska, ali ne previše. Mineralna đubriva koristimo u minimalnim količinama, tek toliko da ispravimo lokalne nedostatke sa zemljištem iskren je naš domaćin.

Svaka poljoprivredna proizvodnja sobom nosi određene rizike i probleme. Boljka ovih predela su prolećni i zimski mrazevi koji mogu da načine velike štete zasadima.

– Vremenski uslovi su nešto što ne može da se kontroliše. Pre nekoliko godina jedne zimske noći zabeleženo je minus 26 stepeni Celzijusa i imali smo stoprocentnu štetu. Ne samo mi, nego sve vinarije u regionu ravne Bačke. Ipak, velika je prednost u tome što smo locirani između redovnog toka Tise i Mrtve Tise. Stalno struji vazduh, a zemlja je polupeskovita. Na površini je najzastupljeniji pesak prošaran delovima gline, bogate specifičnim mineralima. Na krajnjoj dubini do koje doseže koren vinove loze nalazi se pesak s većim sadržajem gline. Upravo lokacija između dve doline reke, odlična prozračnost, s nižim srednje dnevnim vegetacionim temperaturama i svežim noćima, daju izuzetnu sortnu autentičnost. Ova specifičnost pomaže da sorte vinove loze u našim zasadima ispoljavaju specifičan nežni karakter, puno telo i izrazito jaku mirisnu notu – kaže Varečka.

U korak s najsavremenijim trendovima

Za svoju vinariju Tomislav kaže da je mala, porodična, spoj modernog i tradicionalnog, a u nju se kontinuirano ulaže, kako bi držala korak s najsavremenijim trendovima. Godišnje proizvedu oko 20.000 litara najkvalitetnijeg vina.

– Kada oberemo grožđe, u roku od sat-dva vremena ono bude smešteno u tankove, gde se kontrolišu procesi prerade. Tamo pokušavamo da rizik proizvodnje svedemo na najmanji mogući nivo. Posedujemo prohromsku opremu, prohromske sudove s kontrolisanom temperaturom, muljače, prese, opremu za kompletno flaširanje, etiketiranje. Obezbedili smo sve što je potrebno modernoj vinariji. Posebno moram da istaknem saradnju s tehnologom i somelijerom Biljanom Paunov iz Vršca – ponosan je Tomislav Varečka.

Trenutno poseduju malu degustacionu salu sa 50 sedećih mesta, ali u naredne dve do tri godine planiraju da sagrade novi turistički objekat na Gradištanskom putu, koji će biti kapaciteta 150 mesta i posedovaće podrum u kojem će biti smeštena hrastova burad s vinom.

Idemo u pravcu promovisanja i razvoja autohtonih belih sorti. U našem vinogradu ćemo imati tri takve sorte – tamjaniku, muskat krokan i furmint. Nisam siguran da još koja vinarija poseduje tako nešto. Zadovoljstvo nam je što su nas ljudi prepoznali i što se naša vina konzumiraju u mnogim kafićima i restoranima. Imamo od 300 do 500 redovnih kupaca. Lokalno smo orijentisani, a osim u opštini Bečej, vina plasiramo i u okolini od 50 kilometara – ističe za “Dobro jutro” Tomislav Varečka, vlasnik vinarija „Vinartos“ iz Bečeja.

Piše: Zorana Ljubojev