Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ VOĆARI SE POLAKO OKREĆU MUŠMULI

VOĆARI SE POLAKO OKREĆU MUŠMULI

2547

Mala ulaganja, lak uzgoj i dobra cena

Mušmula se retko gaji u Šumadiji, iako nije zahtevna za gajenje i ima dobru cenu u odnosu na ulaganja. Danas, svakako, imamo više zasada nego u prošlom veku, kada je bila potpuno potisnuta. U poslednje dve decenije ovo skoro zaboravljeno voće doživelo je sporadičnu rehabilitaciju na manjim površinama što je podstaklo voćare na razmišljanje o novim zasadima. Slobodna je procena da su dva hektara pod mušmulom dovoljna za život jednog poljoprivrednog domaćinstva.

Dvojica proizvođača iz Šumadije ne žale što su na svojim imanjima posadili mušmulu. Nijedan ne preferira prodaju u konzum, već je prerađuju, jedan u rakiju, drugi u džemove.

Sama se izborila s ervinijom i ojačala

Predrag Filipović iz Topole kod Kragujevca, gaji mušmulu na 35 ari u selu Vodice kod Smederevske Palanke. Odlučio se za nju, jer je želeo tradicionalno voće, koje se lako gaji, isplativo je, a ulaganja su mala. Mušmula je ispunila njegove kriterijume.

– Imam oko 300 stabala domaće starinske mušmule koju sam zasadio 2014. godine – kaže za „Dobro jutro“. – Godišnje uberem oko 5 tona plodova. Sveža mušmula ima solidnu i konstantnu cenu od oko jedan evro. U Centralnoj Srbiji je slabija, dok je Vojvodina malo više traži, ali meni više odgovara da je prerađujem, nego da svake nedelje radim isporuku.

Što se uzgoja tiče, Predrag nas uverava da je izuzetno lak i dodaje:

Prve godine sam obradio zemlju po svim zahtevima struke, poput zimskog oranja. Već druge godine sam zatravio zasad između redova i sada ga samo redovno kosim. Od bolesti tretirali smo je dva puta godišnje, u proleće i u avgustu zbog crva. Imao sam problem sa ervinijom jedne godine, jer rezač nije dezinfikovao makaze. Sanirao sam to iznošenjem obolelih delova i ona je odolela daljem širenju.

Filipović kaže da je mušmule poslednjih godina pustio da se same bore i rukovodio se principom – šta mi rodi, rodilo je! Na njegovo iznenađenje stabla su se se izborila i ojačala, tako da svake godine ima odličan rod, a ukinuo je i hemijske tretmane.

Najvažnije su sadnice

– Najvažnije je odabrati kvalitetne sadnice. Našao sam ih u okolini Trstenika. Mada, kada je rasadničar čuo da mi treba 300 komada mislio da se neko šali s njim, jer najviše što je prodao pojedincu bilo je pet sadnica. To dovoljno govori da ona još nije zaživela u ovim krajevima. Prvih nekoliko godina sam je redovno zalivao, sada ona sama pronalazi put do vode – tvrdi Predrag.

Osim rakije, koju peče pod nazivom „Mušmuluk“, zadovoljan je jer je inspirisao još nekoliko proizvođača da je zasade. Pozivi i interesovanja su stizali iz Mladenovca, Kotora, Podgorice, Niša i Vojvodine.

Svi oni su zasadili po 10 do 20 ari. U Topoli je skoro nikao jedan manji zasad, tako da ima nade za ovu neopravdano zaboravljenju voćku. Kad sam je ja sadio pre skoro deset godina, nisam imao koga da pitam za savet, jer je mušmula bilo tek po koja u privatnim dvorištima. Organizovane sadnje skoro da nije bilo – priča nam Peđa.

U selu Čumić kod Kragujevca, na gazdinstvu Đorđa Lazarevića, zasadili su je na 30 ari. U kasnu jesen uberu oko 2.000 kilograma plodova, od kojih prave džem. Tegle te, zdrave i ukusne zimnice su među najtraženijima na beogradskim pijacama. Od jednog kilograma voća, dobija se 600 grama džema. Ali, ova čarolija počinje u zasadu.

Zasad za naslednike

Mušmule zaista nije teško gajiti, samo je potrebno strpljenje da se sačeka puna rodnost. Slučajno sam zasadio 120 stabala 2009. godine na parceli sa kojom nisam znao šta ću, jer nije odgovarala nijednoj drugoj vrsti. Išao sam na ređu sadnju. Sada imam rod od 15 do 20 kilograma po stablu. Starija stabla daju i po 50 kilograma. Ne prskam je, niti zahteva bilo kakvo hemijsko tretiranje – kaže Đorđe.

Mušmula je jedna od retkih voćki koja se bere u drugoj polovini novembra, kada na imanjima više nema posla, a mraz i slana samo što ne počnu. Njena prednost je i u dugovečnosti stabla. Može da rađa i do 50 godina. 

Mušmule sa jedne parcele možete da berete decenijama i svojoj deci i unucima obezbedite neku sigurnost, a da za to vreme ne morate značajno da ulažete, jer njoj odgovara što prirodniji ambijent – dodaje Đorđe.

Od ulaganja, naši sagovornici navode troškove obrade zemljišta prve godine i sadnica, a svaka košta oko 200 dinara. Odlučili su se na starinski način održavanja voćnjaka, pa su ih zalivadili i redovno kose zbog lakše berbe. Smatraju da joj najviše odgovara što manji uticaj metoda savremene voćarske proizvodnje. Tome u prilog govori i slučaj jednog Filipovićevog kolege koji je pre nekoliko godina iskrčio 30 ari mušmula i posadio jabuke. Pokajao se, jer je, kako tvrdi, imao veći profit od mušmula.

Berba nakon mraza

Plodovi mušmule ukusniji su ako se uberu nakon blagog mraza, jer ravnomernije dozrevaju. Osim za rakiju, liker i džem, koriste se i za turšiju. Koštice, kora i lišće koriste se zbog lekovitosti u narodnoj medicini. Obiluje vitaminom C i B, pektinima, kalijumom, kalcijum, gvožđem i magnezijumom.

U ponudi tri sorte

Mušmula može da se gaji u nizijama, ali i na nadmorskim visinama do 1.000 metara. Otpornija je na hladnoću u odnosu na druge voćne vrste, kasno cveta pa joj ne smetaju ni prolećni mrazevi.

Traži plodno, rastresito i umereno vlažno zemljište. Vreme sadnje u rigolovanom zemljištu u većim zasadima su jesen i zima. Relativno dobro podnosi sušu, ali štetu mogu da joj nanesu dugotrajne temperature iznad 33 stepena. Nezavisno od podloge na koju je kalemljena, podzemna voda bi trebalo da bude najmanje 1,5 metara dubine – kaže dipl.inž. Violeta Petrović – Luković. – U punu rodnost ulazi u 3. ili 4. godini. Posle 20 godina od sadnje, mušmula kalemljena na dunju daje prinos i do 80 kilograma, a na beli glog i oskorušu od 100 do 150 kilograma po stablu. Po obliku ploda dele se na mušmule jabučastog i kruškastog oblika. Postoji oko 40 sorti, ali se u proizvodnji koristi svega desetak. Rasadnici uglavnom nude tri sorte: domaću, rojal i ponegde holandsku krupnu.

Piše: Biljana Nenković

Foto: Peđa Filipović