Ženske ruke kaleme lubenice

Porodično gazdinstvo Aleksandre i Nenada Nerića iz Deronja u svom plasteniku proizvešće ove godine lubenice na nekih sedam hektara.

Za to je potrebno iskalemiti bar 1.200-1.300 biljaka da bi se dobilo hiljadu dobrih sadnica lubenice. Kalemljenje je pipav posao, traži veliku pažnju i zato se u mobu okupljaju žene koje sve imaju svoja gazdinstva, pa pomažu jedne drugima.

Proizvodnja lubenica započinje proizvodnjom kvalitetnog rasada. Kalemljenje ili pelcovanje lubenica na tikvu i rasađivanje u tunele je tehnologija koja je dobro poznata u Deronjama i primenjuje se već 25 godina. Proizvodnja je tako nešto skuplja u odnosu na klasičnu, ali se postiže bolji kvalitet i veći prinos.

Potrebna je velika pažnja, jer se kalemljenje radi sa mladim sadnicama, a ženske ruke su lake i precizne.

– Tikva se uzima sa korenom i napravi se rez po sredini, nekih centimetar do dva, zatim se uzima lubenica kojoj je odsečen koren, zašilji se sa obe strane žiletom kako bi lakše ušla u podlogu od tikve, tako da se rezane površine spoje. Spojno mesto se zaštiti komadićem folije i učvrsti spajalicom za papir, da se sokovi tikve i lubenice spoje i da se kalem primi – objašnjava Aleksandra Nerić iz Deronja.

Proces kalemljenja sastoji se od nekoliko radnji, a svaka od njih je jednako važna za dobijanje kvalitetnog sadnog materijala.

– Kada je lubenica ispelcovana sadi se u čašu i prenosi u plastenik gde se dodatno pokriva sa nekoliko slojeva agrila kako bi ostala zasenčena i lakše se primila. Potrebno joj je nekih sedam do deset dana da se prilagodi na uslove u plasteniku – kaže Dušica Čerubyić iz Deronja.

Lubenice koje se kaleme krajem februara i početkom marta spremaju se za najraniju proizvodnju. Deronjčani kažu da se u njihovom selu u vreme kalemljenja proda nekoliko miliona spajalica za papir. Kalemljenjem se obezbeđuje veći prinos, ali nije zanemarljiva ni činjenica da se tako dobijaju sadnice koje su otpornije na bolesti i niske temperature.

– Lubenica se kalemi na tikvu zbog toga što tikva ima otporniji korenov sistem. Prvenstveno je otporan na hladnoću i zato te lubenice mogu ranije da se zasade na njivu – kažu ove žene.

Dušica Čerubdžić, Suzana Kalić, Biljana Danilov, Ljubica Todorović, Aleksandra Nerić i Mirjana Marić su potpuno ovladale veštinom kalemljenja lubenica. Ova dobro uigrana ekipa posao obavlja u dobrom raspoloženju.

– Počnemo krajem februara i završavamo tamo negde krajem aprila, jer se lubenice sade i stižu u etapama. Mi to zajedno sve odradimo i onda posle gledamo kako će sve to da se završi na njivi i nadamo se najboljem – kaže Ljubica Todorović.

Žene koje zajedno ovde rade 15 godina imaju svoja gazdinstva, dobro im ide i lepo se slažu.

– To je moba kod nas, idemo jedne kod drugih. Posao je pipav i treba da se radi u pozitivnom okruženju, sa ljudima koji ti prijaju i sa kim se družiš. Ja sam kao najmlađa ovde zadužena za šalu, da se one smeju i da nam bude interesantno – ispričala je Dušica Čerubyić.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored