Zimska rezidba trešnje zbog korekcije

Proizvodnju trešnje u Republici Srbiji odlikuje usitnjenost parcela, zastarelost tehnologije i oslonjenost proizvođača na tradicionalan način gajenja, odsustvo navodnjavanja koje je delimično kompenzovano masovnim korišćenjem podloge koja je tolerantna na sušu (magriva), kao i generalno niska investiciona sposobnost gazdinstava za ulaganje u savremenu tehnologiju proizvodnje trešnje.

Jedna od tehnoloških mera koja je neopravdano zapostavljena u Srbiji, u pogledu vremena i tehnike izvođenja, svakako je rezidba trešnje. Skup pomotehničkih mera kojima se reguliše ravnoteža u procesima rasta i razvoja stabala trešnje u srpskim trešnjicima zaživela je tek tokom ovog veka u smislu izvođenja zimske rezidbe, uz veliki otpor i neshvatanje njenog značaja.

Rezidba za kontrolu rasta i rodnosti kod trešnje redovno se primenjuje u cilju sprečavanja prerođavanja, ali i za prosvetljavanje unutrašnjosti krošnje čime se direktno utiče na bolje diferenciranje cvetnih pupoljaka. Danas se ona u savremenim trešnjicima gotovo isključivo sprovodi u leto, s ciljem adekvatne kontrole razvoja stabla kao i za redukciju dužine rodnih nosača koji se pripremaju da formiraju rodno drvo i da plodonose za dve godine.

Veličina i broj plodova po jedinici proizvodne površine moraju biti izbalansirani u odnosu na broj novih prirasta i njihov direktan uticaj na veličinu plodova, posebno kada se rezovi prave na dvogodišnjim, trogodišnjim ili višegodišnjim nosačima rodnog drveta. Ovaj tip prikraćivanja može obuhvatiti oko 20 – 25% nosača rodnog drveta u toku jedne vegatacije, u cilju obnove i podmlađivanja rodne površine. Zimska rezidba primenjuje se samo kao korekcija letnje rezidbe ili je svedena na proređivanje pupoljaka i kratkih rodnih grančica.

Savremeni sistemi gajenja trešnje, koji teže konceptu „zasada na dohvat ruke“, svoju ekonomsku opravdanost postižu ostvarivanjem sledećih standarda: Prosečni prinosi od 17 – 20 t/ha; Gustina sklopa od 1.250 sadnica/ha (4 × 2 m) i prosečni prinosi po stablu od 14 − 16 kg; Prosečna krupnoća ploda od 30 mm i više u prečniku (prosečna masa ploda veća od 11,5 g).

Za dostizanje ovih standarda neophodno je obezbediti 10,5 − 12,0 m (+ 20 % za rezervu) nosača rodnog drveta po stablu (kratke rodne grančice), odnosno 1,4 − 1,6 kg plodova po 1 m nosača rodnog drveta. Problem rezidbe na rod kod trešnje nije formiranje cvetnih pupoljaka već dobijanje novih prirasta za sukcesivnu zamenu nosača rodnog drveta.

Izvor: Vojvodina uživo

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored