Verovatno da nema biljke kojoj narod više veruje i kojoj su pesnici posvetili tako lepe ljubavne stihove, poput ovih s početka teksta. Bosiljak ima čudesna svojstva, i široku primenu. Predivan je kao začin za mnoga jela, i veoma lekovit, pa gotovo da nema seoskog domaćinstva koje ga ne gaji u bašti na okućnici, ili bar u saksiji na prozoru.
Kako mu i samo ime kaže (od grčkog „basilikos“), bosiljak je „trava dostojna kralja“. Potiče iz Indije, a na zapad su ga doneli trgovci začinima. Egipćanima, Grcima i Rimljanima bio je dobro poznat kao začinska biljka i dosta su ga koristili, dok je zapise o njegovoj lekovitosti još u trećem veku pre nove ere ostavio grčki filozof i botaničar Teofrast.
Bere se po suncu, suši u hladu
Mnoge domaćice i kuvari koriste bosiljak za kreiranje raznih preliva, salata, i kao dodatak jelima, dok se italijanska kuhinja ne može zamisliti bez „pesto“ sosa čiji su osnovni sastojci sveži listovi ove biljke i maslinovo ulje. Bosiljak može da zaštiti hranu da se ne pokvari, a nadzemni delovi biljke od davnina se koristi u tradicionalnoj medicini.
Kako se veruje, samo nadzemni deo bosiljka sakupljen na jakom podnevnom suncu, i sušen u hladovini na promajnom mestu, ima lekovita svojstva. Pomaže varenju teške hrane, protiv nadimanja, podrigivanja i gasova, a poznato je i da jača želudac i podstiče apetit. Čaj od bosiljka leči prehladu, deluje protiv stresa i smiruje napetost. Bosiljak umiruje i kašalj pa se često koristi za inhalaciju, kao i kod upale sinusa, a ublažava i urinarne tegobe, poput upale bubrega, katara bešike ili bolnog mokrenja, a primenjen za vaginalna ispiranja uspešno ublažava „belo pranje“. Poznat je i kao afrodizijak, i kao takvog ga podjednako koriste i žene i muškarci, dok se u obliku melema i lekovitih masti koristi za lečenje rana koje sporo zarastaju, kako kod ljudi tako i kod životinja.
Spisak njegovih korisnih svojstava zaista je dugačak i zbog toga je bosiljak mnogo tražen. I mada se može u vidu preparata kupiti u apotekama, a svež ili osušen u bolje snadbevenim prodavnicama zdrave hrane, sve više je onih koji ga sami gaje. A gajiti ga nije teško, zbog čega se preporučuje i početnicima.
Sveta i magična biljka
Mnogi narodi i danas bosiljak smatraju svetom i magičnom biljkom, a veruje se i da podstiče i pročišćava misli. U srednjem veku, u hrišćanskoj religiji bosiljak se koristio za proterivanje đavola iz opsednutih, dok je danas nezaobilazan u crkvenim obredima krštenja, svećenja vodice, venčanja, tokom sahrana i pogrebnih obreda.
Kod Rimljana, bosiljak je bio posvećen boginji Veneri, zbog čega se brao samo ručno, po posebnim ritualima. Tradicija ručne berbe bosiljka poštovana je i na drugim prostorima, jer se verovalo da prilikom dodira sa gvozdenim alatkama listovi brzo pocrne i postaju neupotrebljivi.
I u galskoj mitologiji bosiljak je poštovan kao sveta biljka, pa su njegovo lišće mogli da beru samo oni koji su prethodno prošli složeni ritual pročišćavanja. Cenili su ga i Egipćani, koji su bosiljak koristili za pripremu preparata za balzamovanje mrtvih.
Bosiljak je korišćen u ljubavnoj magiji kao sredstvo za opčinjavanje, jer se veruje da ima moć da pobudi ljubav, ali i da osigura bračnu vezu. Radi obezbeđivanja potomstva i održavanja ljubavi, mlada je stavljala bosiljak pod pazuh kad pođe na venčanje.
Piše: Željko Dulanović
