Насловна РАЗНО Jesenja setva u bečejskim atarima na čekanju

Jesenja setva u bečejskim atarima na čekanju

444

U bečejskim atarima jesenja setva ozimnih kultura još nije krenula, iako su stvoreni svi preduslovi da se sa ovim poslom uveliko krene. Sudeći po trenutnoj situaciji, poljoprivrednici su u iščekivanju i pažljivom planiranju jednog od najvažnijih poslova u toku godine.

Činjenica je da su se poljoprivredni proizvođači ove godine suočili sa izuzetno teškim uslovima, kako onima koje se odnose na vremenske prilike i neprilike, tako i sa materijalnim, koje diktiraju visoke cene inputa i niske cene otkupa proizvoda, koje su maltene 100 odsto niže u odnosu na prošlu godinu.

„Ova godina je izuzetno specifična zbog klimatskih promena, koje su pre svega izazvale sušu, potom i izuzetno dugačak kišni period, onda ponovo sušu sa visokim temperaturama. To je uticalo na smanjenu oplodnju kod biljnih vrsta i skratilo period vegetacije. Prvi put smo u septembru u poslednjih gotovo desetak godina imali 80-90 odsto useva potpuno skinutih sa parcela. Kukuruz je potpuno okončao vegetaciju, vlaga mu je pala na neku normalnu vrednost“, objašnjava doktor poljoprivrednih nauka Anđelko Mišković, član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Gotovo na prste jedne ruke moguće je prebrojati one koji su posejali, odnosno počeli sa zimskom obradom zemljišta. Ipak, procene su da će u narednih desetak dana krenuti intenzivna jesenja setva na teritoriji opštine Bečej. Da li će se poljoprivredni proizvođači odlučiti za ozimne kulture pitanje je na koje će odgovor stići vrlo brzo, a tome na put može stati još jedan problem.

„Aktuelna je najezda glodara koja se pomera i kreće između tri opštine, a bečejska je delom zahvaćena ovim problemom. Ljudi i od toga malo strepe, pa beže u zimski, hladniji period, kako bi dejstvom niskih temperatura glodari počeli da se uništavaju. Bacanje nenormalnih količina otrova je vrlo opasno kako za ljude, tako i za životinje i životnu okolinu opšte. Jedan od uzroka ovog problema je najčešće neobrada, odnosno ne okretanje oraničnog sloja podrivanjem ili na neki drugi način. Ostavljanjem žetvenih ostataka na samoj površini zemljišta stvaraju se idealni uslovi za razmnožavanje glodara“, upozorava dr Mišković.

Naš sagovornik je ubeđen da svi ti razlozi pomalo utiču na odlaganje setve. Ipak, onaj koji misli da poseje ozimne kulture to će uraditi najkasnije za desetak dana, jer agrotehnički rokovi uveliko teku. Sa druge strane, doći će do preraspodele setve, napominje on.

„Nažalost, po ovim kulturama više nemamo mogućnost da dogodine proizvodnju usmerimo samo na jednu koja se najviše isplatila. Mislim da će u nekim granicama, kao i ove godine, ostati procentualno učešće pojedinih kultura. Najviše će biti kukuruza, zatim soje, koja je u padu i smanjuje se, suncokreta, pšenice i ostalih kultura“, ističe dr Anđelko Mišković.

Pored njiva i njivskih površina od izuzetne važnosti je održavanje kanala pored puta, odnosno parcela pored poljskih puteva. Potrebno je pokositi i skloniti zelenu masu sa tih površina gde glodari najčešće traže utočište tokom zime.

Inače, na teritoriji opštine Bečej nalazi se oko 45.000 hektara oranica. Manji deo je pod voćnjacima i pašnjacima, oko 15 odsto je pod pšenicom i žitima, dok je najveći pod rataskim kulturama.

Piše: Zorana Ljubojev