Насловна АРХИВА LEKOVITA MIROĐIJA

LEKOVITA MIROĐIJA

Због свог специфичног мириса и укуса, постала је незаменљив додатак многим јелима, те се не каже тек тако "у свакој чорби мирођија"

885
Фото: Pixabay

Ova poznata jednogodišnja začinska biljka (Anethum graveolens), kod nas je odavno odomaćena. Poreklom je iz centralne Azije i uzgaja se u južnoj Evropi. Pripada porodici Apiaceae, u koje spadaju i lovor list, peršun i kumin. Narasta do jednog metra. Listovi su višestruko perasti, cvetovi su sitni i žuti, a plodovi su jajoliki. Raste u šumama i šikarama, u nižim ali i brdovitim predelima. U narodu je poznata i kao anita, dil, kopar, slatki janež…
Sadi se u nekoliko navrata tokom godine, mada može i sama da se razmnožava. Najbolje uspeva na sunčanim mestima, a ima najjaču aromu pre nego što procveta.

Mnogostruka upotreba

Zbog svog specifičnog mirisa i ukusa, mirođija je postala nezamenljiv dodatak mnogim jelima, te se ne kaže „u svakoj čorbi mirođija“ tek tako. Seckano sveže lišće poboljšava ukus zelenoj salati, salati od krastavaca i paradajza, kao i salati od krompira. Služi i kao dodatak maslacu i majonezu. Sos je izvrstan prilog za svežu jegulju, rakove i sva ostala jela od morskih i slatkovodnih riba. Može da se posluži uz varivo od pasulja, ovčetinu, dinstano povrće, svinjska rebarca i kotlete. Za kiseljenje krastavaca ne upotrebljavaju se samo nežni listići, već i čitava stabljika. Uz peršun i listove celera, najčešća je sveža začinska biljka na našim pijacama. U prodaji se mogu naći i sušeni listići, u svežnjevima okačenim nadole, ili zamrznuti.

Cela biljka i plod imaju karakterističan, prijatan, začinski i aromatičan miris i ukus, ali je lek, zapravo, zreo plod, a ne listovi, iako se obilato koriste. Plod sadrži 3 do 4 odsto etarskog ulja, oko 18 odsto azotnih jedinjenja i oko 6 odsto pektina. U njemu je najveća koncentracija lekovitih i aromatičnih materija, ali su raspoređene i u listovima i žutim cvetovima u zavidnim količinama. Sve delotvorne i lekovite materije u biljci još uvek nisu u potpunosti istražene. Do sada je najviše poznato delovanje etarskog ulja (Anethi aetheroleum), koje predstavlja glavni lekoviti sastojak. Sveže ulje skoro je bezbojna, lako pokretljiva tečnost prijatnog i jakog mirisa. Sadrži 70 odsto limonena i 30 odsto karvona. Važi za dobar, neškodljiv i lako dostupan začin.

Foto: Pixabay

Bogata vitaminima

Bogata je mnogim važnim vitaminima, uključujući i folnu kiselinu, riboflavin, niacin, vitamin A i C, beta-karoten, koji su neophodni za zdravlje. Vitamin A i beta-karoten prirodni su antioksidanti. Vitamin A je važan i za održavanje zdrave kože i sluzokože. Sveža mirođija je odličan izvor vitamina C, a on pomaže organizmu da razvije otpornost prema infektivnim agensima. Dobar je izvor minerala – bakra, kalijuma, mangana, gvožđa, magnezijuma i kalcijuma. Bakar je neophodan kofaktor za mnoge važne enzime, dok je kalijum važna komponenta ćelija i telesnih tečnosti koje pomažu u kontroli rada srca i krvnog pritiska.
U narodnoj medicini, mirođija je vekovima poznata kao sredstvo koje poboljšava apetit i varenje, smiruje nadimanje, povraćanje i nesanicu. Deluje i protiv upala mokraćne bešike, bakterija, upale disajnih puteva, hipertenzije. Za prevenciju gripa i umirivanje kolika preporučuje se žvakanje semenki. Povišava nivo dobrog i snižava nivo lošeg holesterola.

Semenke su bogate flavonoidima. Zbog svojih antibkaterijskih svojstava, sprečavaju rast i razvoj bakterija u organizmu, a mogu i da reše problem lošeg zadaha, za koji su glavni krivci upravo bakterije. Veoma su delotvorne u borbi protiv respiratornih upala i bolesti kao što su prehlada, grip i bronhitis.

Sveži listovi sadrže monoterpen, antioksidant koji se snažno bori protiv uticaja slobodnih radikala. Jedna od najvažnijih dobrobiti mirođije je to što u svom sastavu ima i eugenol – esencijalno ulje koje snižava nivo šećera u krvi. Pored toga, listovi mogu da posluže kao veoma efikasan lek za uznemiren stomak. Sveže naseckani listovi pomešani sa sokom od peršuna mogu pozitivno da utiču na menstrualni ciklus i smanje obilno krvarenje.

Etarsko ulje ima terapijsko dejstvo kao anestetik i antiseptik. Poseduje i sedativno svojstvo, a pomaže i lučenju majčinog mleka i štiti organizam od infekcije. Kad se konzumira zajedno s hranom, može da bude od velike koristi u slučaju oboljenja urinarnog trakta, bubrega, genitalija i probave. Isto tako može da se nanese direktno na kožu, jer potpomaže zaceljivanje rana i kožnih infekcija, a nekada se koristilo i kao veoma efikasno sredstvo protiv vaški. Važi za prirodan lek protiv poremećaja pažnje kod dece (ADHD), ukoliko se pomeša s čajem od kamilice. Deluje umirujuće i primenjuje se u slučaju anksioznosti, depresije i izliva besa.

M.V.

Dobro jutro broj 540 – April 2017.