Насловна ТЕМЕ ЗДРАВА ХРАНА Na gazdinstvu Jokić iz Ravnog Sela gajenje spelte se isplati

Na gazdinstvu Jokić iz Ravnog Sela gajenje spelte se isplati

467

Priredila: Vesna Savić

Već pet godina bračni par Tijana i Miloš Jokić iz Ravnog Sela, bave se proizvodnjom i preradom spelte i to im je osnovna delatnost. Na svom poljoprivrednom gazdinstvu seju ovu žitaricu na deset jutara, a osim toga, i ove godine očekuju prinos i prihode od lešnika s hektara zemlje. Miloš Jokić kaže da mu ratastvo nije bilo životno opredeljenje jer je po struci TV snimatelj, ali renovirali su kuću u selu i imaju zemlju koja je njegova dedovina. Kada su supruga i on stali na ludi kamen pre desetak godina, nisu hteli da zajednički život otpočnu u gradu kao podstanari i tako su stvorili svoje poljoprivredno gazdinstvo. Sada sa bliznakinjama Nađom i Kalinom žive u selu, ali su u stalnom kontaktu s Novim Sadom, gde su im porodice i prijatelji, a i deo tržišta – sadašnji i potencijalni kupci.

Svakim danom sve više ljudi saznaje za blagodeti spelte, pa ovu žitaricu blagog, prijatnog ukusa, primenjuje u ishrani.To je u neku ruku opredelilo i Jokiće da prvo zasade, a potom i sami prerađuju speltu sa svog poseda. Tako sada proizvode speltino brašno, griz, njoke, musli, kore za pitu, testenine, i razne pekarske i druge proizvode. Miloš Jokić u šali kaže da on više fizikališe, a supruga je angažovana za marketing, prezentaciju na društvenim mrežama, preko kojih se mogu naručiti proizvodi “Spelta Jokić”.

Zašto se preporučuje gajenje spelte?

– Znamo da je spelta zdrava za organizam. Nismo vegetarijnci, ali smo i ranije u ishrani koristili i speltu i heljdu. Po dosadašnjem iskustvu, gajenje spelte ne razlikuje se značajnije od gajenja obične pšenice – ima izrazito male potrebe za đubrenjem, skromne zahteve prema klimatskim i zemljišnim uslovima i agrotehnici, tolerantna je prema štetočinama i bolestima, te je veoma pogodna za ekološke ili organske sisteme proizvodnje. Nema insekticida i pesticida već se baca samo stajnjak. U neku ruku čvrst omotač je i prirodna zaštita zrna od štetočina, objašnjava Jokić.

Naš sagovornik navodi da je uslov dobrog prinosa, čisto seme bez bioloških primesa i s najviše jedan odsto mehaničkih nečistoća, ujednačene mase i krupnoće i dobre klijavosti. U početku su koristili sortno seme „nirvana“. To je prva sorta ozime spelte ili krupnika u Srbiji, stvorena svojevremeno u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, za organski sistem gajenja ove žitarice. Jokić ističe da sada za setvu koriste seme iz svoje reprodukcije, nešto i dokupe, i da se rukovode savetima stručnjaka, u pogledu priprema, određivanja vremena setve, količine semena za setvu, kao i načina i dubine setvenih radova.

Na pitanje kako se živi od proizvodnje spelte, naš sagovornik iznosi da mogu da zarade dve dobre mesečne plate, ali su zadovoljni što sami određuju kad će i koliko da rade.

Najveći plus za život na selu i naš posao je to što smo stalno prisutni na našim poljima i u proizvodnji, kao i sam život koji je mnogo opušteniji i imamo veću slobodu, kaže naš sagovornik.

– Dobro je što se od februara ove godine primenjuju izmene i dopune Zakona o poljoprivredi, pa je omogućeno da sami prerađujemo sve što je naša sirovina. Zbog pomenutih zakonskih izmena koje su, koliko znam, urađene po ugledu na neka nemačka i švajcarska iskustva, mesečno se uštedi samo po tom osnovu minimum 25.000 dinara – objašnjava Jokić.

Osim zrna, spelta ima i plevicu, slamu koja se koristi kao prostirka u stočarstvu ili u industrijskoj preradi kao sirovina za dobijanje celuloze, metil-alkohola i slično. Mnogi se bave i punjenjem jastuka i dušeka, a koristi se i u ishrani domaćih životinja, kao koncentrovana hrana i u krmnim smešama s mahunarkama.

Proizvode i testenine

 Na gazdinstvu Jokića mesečno se proizvede oko tona i po brašna, uključujući i testeninu. U ponudi su, osim tri tipa brašna, sedam vrsta posnih testenina (taljatele, špagete, spirale, makarone, školjke, pipe rigate i rezanci za supu), dve vrste beskvasnog hleba (običan integralni i sa semenkama i začinima), griz, pahuljice, musli, zrno i mekinje.

Plevica se skida pre mlevenja

Plod spelte nije podesan za korišćenje u ishrani ljudi, ako se zrno ne oslobodi pleve i plevice. Odstranjivanje ovog omotača izvodi se u specijalnim ljuštionicama. Ukoliko se plod ljušti savremenim uređajima, klica mu se ne ošteti i oljušten se može koristiti za setvu. Proizvođači kažu da setva oljuštenih semena ima niz prednosti – brže i ujednačenije klijanje i nicanje, za koje je potrebno manje vode. Osim toga, efikasnija je preventivna zaštita od patogena i potrebno je manje semena za setvu. Zrno spelte i posle žetve ostaje u plevici i odstranjuje se tek pre mlevenja.