Насловна ВЕСТИ1 Očuvanje plodnosti zemljišta

Očuvanje plodnosti zemljišta

234

Pravilno održavanje plodnosti zemljišta je za baštovana osnova njegovog angažovanja. Humusom bogato zemljište predstavlja osnov rasta, sazrevanja i razmnožavanja mnogobrojnih biljnih vrsta a stvoreno je raspadanjem organske materije tokom niza godina a kao rezultat imamo strukturu koja se ne može definisati čisto hemijskim metodama istraživanja.

Plodnost zemljišta se ne definiše samo kao količina raspoloživih materija za ishranu biljaka već i kao sposobnost zemljišta da se u njemu neometano odvijaju životne funkcije. Biljni i životinjski svet od njihovog uginuća na ili u zemljištu prolazi niz transformacija koje vode do krajnje mineralizacije i razlaganje na azot, fosfor, kalcijum, magnezijum i druge minerale a njih ponovo apsorbuje korenje biljaka.

Humus je izuzetno značajan u zemljištu jer utiče na hemijske, fizičke i biološke osobine zemljišta, regulator je plodnosti, utiče na dinamiku primanja i zadržavanja vode, na strukturu, na vodni, vazdušni i toplotni režim.

 Obradom zemljišta dobija se mrvičasta i rastresita struktura, provetrenost korena i održava se ujednačena vlažnost zemljišta. Za plitku obradu mogu se koristiti vile za rastresanje zemljišta, ašov, motike i motičice, grabulje, ručni kultivatori.

Ukoliko je zemljište siromašno humusom sadrži puno glinenih čestica, lepljivo je i teško za obradu, potrebno ga je plitko zaorati ili obraditi kultivatorom, naročito prve godine kada se započne sa pravljenjem bašte. Obrađeno zemljište prekriti u jesen slamom ili lišćem a u proleće će biti laganije za obradu i bogatije organskom materijom. U jesen, baštovani ne treba da prekopavaju već da povremeno rastresaju zemljište specijalno za to prilagođenim vilama. Na ovaj način se zemljište provetri i i rastrese ali ova metoda traži i zemljište bogato organskom materijom i ono koje je stalno prekriveno slamom i lišćem.

Kada se u jesen rastrese zemlja može se po lejama posejati neka mahunarka za zelenišno đubrivo. Na taj način se dobija živi malč koji u toku zime izmrzne i nađubri površinski leje, dok u isto vreme njihovo korenje rastresa dubinske slojeve a biljke nakupe dovoljno azota koji će po njihovom izmrzavanju ostati u zemljištu. To azotno đubrivo će povrće i drugo bilje iskoristiti pri prolećnoj setvi a promrzli zeleni delovi će u kasnu jesen pokriti i zaštititi zemljište.

 Unošenjem organskog đubriva unose se i korisni mikroorganizmi a istovremeno se aktivira njihov rad. Razgradnjom, uneta organska materija se delimično mineralizuje a iz produkta razgradnje se stvaraju organske materije. Unošenjem đubriva mineralnog porekla utiče se i na plodnost ali i na pH vrednost i strukturne i hemijske karakteristike zemljišta.

Zemljište nije nepresušan resurs i bez vraćanja elemenata ishrane u tlo, odnosno đubrenje, zemljište postaje sve siromašnije što se odražava na prinos i zdravlje biljaka. Ma

Ljiljana Vuksanović PSS Kragujevac