Očuvanje plodnosti zemljišta

Pravilno održavanje plodnosti zemljišta je za baštovana osnova njegovog angažovanja. Humusom bogato zemljište predstavlja osnov rasta, sazrevanja i razmnožavanja mnogobrojnih biljnih vrsta a stvoreno je raspadanjem organske materije tokom niza godina a kao rezultat imamo strukturu koja se ne može definisati čisto hemijskim metodama istraživanja.

Plodnost zemljišta se ne definiše samo kao količina raspoloživih materija za ishranu biljaka već i kao sposobnost zemljišta da se u njemu neometano odvijaju životne funkcije. Biljni i životinjski svet od njihovog uginuća na ili u zemljištu prolazi niz transformacija koje vode do krajnje mineralizacije i razlaganje na azot, fosfor, kalcijum, magnezijum i druge minerale a njih ponovo apsorbuje korenje biljaka.

Humus je izuzetno značajan u zemljištu jer utiče na hemijske, fizičke i biološke osobine zemljišta, regulator je plodnosti, utiče na dinamiku primanja i zadržavanja vode, na strukturu, na vodni, vazdušni i toplotni režim.

 Obradom zemljišta dobija se mrvičasta i rastresita struktura, provetrenost korena i održava se ujednačena vlažnost zemljišta. Za plitku obradu mogu se koristiti vile za rastresanje zemljišta, ašov, motike i motičice, grabulje, ručni kultivatori.

Ukoliko je zemljište siromašno humusom sadrži puno glinenih čestica, lepljivo je i teško za obradu, potrebno ga je plitko zaorati ili obraditi kultivatorom, naročito prve godine kada se započne sa pravljenjem bašte. Obrađeno zemljište prekriti u jesen slamom ili lišćem a u proleće će biti laganije za obradu i bogatije organskom materijom. U jesen, baštovani ne treba da prekopavaju već da povremeno rastresaju zemljište specijalno za to prilagođenim vilama. Na ovaj način se zemljište provetri i i rastrese ali ova metoda traži i zemljište bogato organskom materijom i ono koje je stalno prekriveno slamom i lišćem.

Kada se u jesen rastrese zemlja može se po lejama posejati neka mahunarka za zelenišno đubrivo. Na taj način se dobija živi malč koji u toku zime izmrzne i nađubri površinski leje, dok u isto vreme njihovo korenje rastresa dubinske slojeve a biljke nakupe dovoljno azota koji će po njihovom izmrzavanju ostati u zemljištu. To azotno đubrivo će povrće i drugo bilje iskoristiti pri prolećnoj setvi a promrzli zeleni delovi će u kasnu jesen pokriti i zaštititi zemljište.

 Unošenjem organskog đubriva unose se i korisni mikroorganizmi a istovremeno se aktivira njihov rad. Razgradnjom, uneta organska materija se delimično mineralizuje a iz produkta razgradnje se stvaraju organske materije. Unošenjem đubriva mineralnog porekla utiče se i na plodnost ali i na pH vrednost i strukturne i hemijske karakteristike zemljišta.

Zemljište nije nepresušan resurs i bez vraćanja elemenata ishrane u tlo, odnosno đubrenje, zemljište postaje sve siromašnije što se odražava na prinos i zdravlje biljaka. Ma

Ljiljana Vuksanović PSS Kragujevac

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra