ISKUSTVA DREVNIH POVRTARA I DANAS AKTUELNA
Mnogi povrtari koji proizvode gaje za sebe i svoje ukućane, a to rade po principima organske poljoprivrede, koriste „cake“ poznate još pre 2.000 godina. Doduše, tada se još nije znalo da je proizvodnja bila organska, ali je iskustvo bilo najbolji baštovanski učitelj. Prenosilo se s kolena na koleno, a kada je savladana veština pisanja i čitanja, vredna iskustva su i zapisivana.
Setva i sadnja pojedinih povrtarskih vrsta ovih dana je već krenula, a puna sezona nas tek čeka. Zato je pravi čas za podsećanje na biljne kupke za semena koje su drevni povrtari koristili kako bi njihove biljke što zdravije počele rast. Smatralo se da sve veće i tvrde semenke treba omekšati kako bi bolje iznikle te imale lepše cvetove ili ukusnije plodove. Još su pre 2.000 godina rimski povrtari potapali semenke krastavaca, tikve, lubenice i ostalih biljaka iz porodice tikava u surutku ili mleko. A, to nisu bili jedini povrtarski trikovi koji su ubrzavali klijanje i nicanje.
Koje seme se u šta umakalo
Seme lukovičastih biljaka se omekšavalo u rastvoru vode i kravlje osoke, grašak, pasulj i rotkvice u izvorskoj vodi, artičoke u rastvoru vode i šećera ili meda. Ako je seme staro, smatralo se da će ga u život vratiti namakanje u proceđenoj vodi od kvasa za kiseli hleb čiji mikroorganizmi podstiču klijanje, odvajaju bolesne delove klica s ovojnice semenke, a istovremeno je hrane i štite od gljiva u zemljištu.
Recept iz davno prošlih vekova koji „živi“ i danas, kaže da je mahunarke poput graška, pasulja, sočiva, boba i slično, najbolje namakati najmanje sat vremena pre setve u čaju od kamilice. Potrebno je dve kašičice suvih cvetova kamilice ukuvati s jednom šoljom vode, ostaviti nekoliko sati da odstoji i da se ohladi, pa u njega potopiti seme.

Valerijana podstiče rast korenja i “greje”, govorili su stari. Ovu biljnu kupku vole luk, praziluk, paradajz, paprika, peruanska jagoda i letnje cveće. Višesatno držanje semena u ekstraktu cvetova valerijane pomoći će vrstama osetljivim na hladnoću, poput krastavaca i tikvica, da i po nepovoljnom vremenu puste klicu.
Različite vrste gljiva koje žive u zemlji mogu potpuno uništiti mlade biljčice, a da se to ne bi desilo, zaštitu od “crne noge” ili bolesti odumiranja biljke, dobićete od rena ili belog luka. Prema receptu iz starih knjiga, treba što sitnije narezati 100 do 150 gr od svake vrste i preliti mlakom prokuvanom vodom ili kišnicom. Posle sat – dva se procedi i u nju namače seme paradajza, krastavaca, cinija, nevena, žavornjaka. Mora se paziti da se u nju ne potapa seme mahunarki i kupusnjača, jer njima ona ne prija.
Humofiks časnih sestara i druge kupke
Časne sestre iz benediktinskog samostana u Nemačkoj osmislile su biljni čaj koji se priprema od cvetova valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore i nazvale ga humofiks. Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprečavaju rast bakterija i gljiva, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme koji omekšavaju ljusku semenke, čine je propusnom, podstiču rast korenčića te pomažu klijancima da postanu otporni. Ovaj čaj posebno prija kelju i renu čije seme u njemu treba ostaviti 15 minuta, rotkvicu i rotkvu valja držati 30 minuta, luk, paradajz, salatu, cveklu, peršun, papriku, blitvu, praziluk, endiviju, komorač, mirođiju i cikoriju 60 minuta, a šargarepu i celer čitavih sat i po.
Dok se seme kupa treba ga povremeno protresti da bi se ravnomerno namočile obe strane. Pošto određeno vreme odstoji u kupki, bilo bi dobro da se izbace one semenke koje isplivaju na površinu, jer su oštećene i imaju nisku ili nikakvu klijavost. Posle toga se pokupi ono što je potonulo, raširi na kuhinjsku krpu ili papirni ubrus da se posuši i odmah poseje, jer je klijanje već započelo.

Postoje i drugi recepti po kojima se pripremaju kupke. Tako ona od odoljena ubrzava klijanje semena u proleće i rast mlade biljke, povećava njenu otpornost na bolesti, a kod odraslih biljaka podstiče formiranje što više cvetova. U manju plastičnu flašu treba uliti 5 dl prokuvane vode ili kišnice, dodati 5 kapi soka isceđenog iz cvetova odoljena, dobro zatvoriti i protresati petnaestak minuta. Seme staviti u manju plastičnu posudu i natopiti ga rastvorom iz flaše.
Kupka od kamilice ubrzava klijanje, sprečava razvoj bakterija i gljiva, podstiče otpornost i ubrzava rast. Jednu punu kašiku suvih cvetova kamilice preliti sa jednim litrom kipuće vode, poklopiti i ostaviti da se potpuno ohladi. Hladno procediti i preliti seme.
Kupka od preslice povećava otpornost biljke prema gljivama prouzrokovačima bolesti, posebno truleži, učvršćuje zidove biljnih tkiva i tako onemogućava parazitima da prodru u biljku. Dve kašike usitnjene suve preslice preliti jednim litrom hladne vode, staviti da provri te lagano kuvati jedan sat. Tečnost procediti i razrediti s jednakom količinom vode i u čaj namočiti seme. Ona je bogata silicijskom kiselinom pa jača biljke koje postaju otpornije na parazitne gljive. Posebno se prepručuje da se u nju namaču krtole krompira
Mlečna kupka ubrzava klijanje, povećava otpornost klijanaca i ponika na parazite prouzrokovače bolesti, a najviše se preporučuje za namakanje semenki s čvrstom semenjačom. Jednostavno, seme treba potopiti u malo mleka sobne temperature i ostaviti. Seme koje je tvrdo i teško klijavo namače se čitavih dan i noć, dok je za ono „nežnije“ dovoljno nekoliko sati.
Piše: Svetlana Mujanović

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.
0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com