Насловна ТЕМЕ ПЧЕЛАРСТВО PČELARI U SVILAJNCU: Pčelinji park „Svilameda“

PČELARI U SVILAJNCU: Pčelinji park „Svilameda“

282

Ideja osnivača Pčelarske zadruge „Svilamed“ u Svilajncu je proizvodnja zdravog meda i stvaranje što boljih prirodnih uslova u kojima će pčele boraviti i tokom zime, i za vreme paše. Ova pčelarska zadruga najopremljenija je u Pomoravskom okrugu, jer je prošle godine od Ministarstva za brigu o selu dobila podsticaj od 7,5 miliona dinara. Novac su uložili u kupovinu mašina za vrcanje meda, pakovanje i lagerovanje, viljuškara za paletno seljenje košnica, i 300 košnica i rojeva.

Piše: Jelena Lukić

Direktor zadruge Dragan Milosavljević, po zanimanju diplomirani inženjer poljoprivrede, kaže da je zadrugu osnovalo pet poljoprivrednih gazdinstava iz Svilajnca 2020. godine.

Lekovite bašte i zimovnici kraj Resave

– Udružili smo se da bismo proizvodili zdrav i prirodan med bez ikakve prerade i da bi mlade podstakli da se bave pčelarenjem. Hoćemo da promovišemo zdrave pčelinje proizvode – kaže Milosavljević.

Trenutno imaju 600 košnica, a planiraju da taj broj dupliraju. Reč je o pvc košnicama. Ramovi su kombinacija drveta i plastike, dok je sama izolacija takva da štiti od visokih i niskih temperatura. Pored košnica, nalazi se bašta lekovitnog bilja, a tu su i plodoredi od uljane repice.

– Imamo lepo uređene zimovnike i pčelinje parkove smo uredili da bi pčelama bilo što ugodnije. Uredili smo tri zimovnika, odnosno, pčelinja parka, u blizini reke Resave. Košnice su tu poređane po formaciji koja im najviše odgovara. Oko njih smo zasadili 60 medonosnih stabala, koji, zapravo, predstavljaju vetrozaštitni pojas i sada je to jedan ekohabitat, namenjen pčelama. Zasadili smo i lekovito bilje i medonosne trave, što čini dodatne cvetne izvore polena i nektara i utiče na jačanje rojeva. Kada se formiraju nova legla i kada se prave novi rojevi, na proleće, u martu, cveta lekovito bilje, a pčela uzima šta joj je potrebno za njen razvoj i pravi bolje rojeve. Na jednom hektaru zasađeno je nekoliko različitih medonosnih trava – kamilica, kantarion, bosiljak, majčina dušica, tako da sve bude belo i žuto u proleće. Tako smo dobili mali habitat za pčele, po čemu smo jedinstveni ne samo u Pomoravlju, već i šire. Tu spremamo rojeve za razrojavanje, lečimo pčele i tu ih vraćamo s paše. Tu su cele zime, do početka proleća i na kraju jeseni – kaže Milosavljević.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us