Ružin gundelj pravi veliku štetu kruški

Ružin gundelj pripada grupi tvrdokrilaca. Usporeno se kreće, ali brzo leti, proizvodeći glasno zujanje. Odrasle jedinke se pare u proleće. Ženka polaže jaja i zakopava ih u organsku materiju koja se raspada, često u stara debla drveta, kompost, balegu, zemljište… Nakon toga odrasli uginjavaju. Iz jaja se razvijaju larve koje nastavljaju razviće hraneći se organskom materijom uginulih biljaka i na taj način igraju važnu ulogu u kruženju materije u prirodi. U toku leta preobraćaju se u lutke. Prezimljavaju skrivene u kokonu u zemljištu, odakle narednog proleća izlaze kao odrasle jedinke.

Osnovna mera u smanjenju infektivnog potencijala patogena jeste uništavanje kleke u okolini zasada kruške (izolacioni pojas bi trebalo napraviti na udaljenosti najmanje 500 m od zasada. Infekcija se može ostvariti na razdaljini i do 2 km). Pri podizanju zasada prednost dati sortama koje ispoljavaju manju osetljivost prema rđi kruške. Hemijske mere zaštite sprovode se preventivno, preparatima na bazi a.m. bakar (jesenji tretman i tretman pred početak vegetacije), a u toku vegetacije dobre rezultate je pokazala primena preparata koji su registrovani i inače se koriste za suzbijanje čađave krastavosti i lisne pegavosti kruške (a.m. mankozeb, a.m. difenkonazol).

Ovaj insekt, čija je dužina tela oko 2 cm, izrazite je metalno zelene boje, sa nijansama crvenkasto-zlatne, bronzano–zlatne, bakarno–ljubičaste, plave ili sive boje. Svetloljubiva je vrsta. Imago počinje da leti od ranog proleća do kraja toplog letnjeg perioda. Hrani se nektarom i polenom cvetova i sokovima nežnih stabljika. Manje štete nanosi ishranom, a veće hodanjem po nežnim delovima cveta. Naročito ih privlače cvetovi jarkih boja. Na zrelim plodovima (breskve, kruške, smokve) pronalaze mesta na kojima je pokožica oštećena i hrane se sisanjem slatkog soka. Domaćini su joj mnoge biljke, ali pre svega, predstavnici familije Rosaceae (ruže i voće). Uglavnom ne čine veće ekonomske štete.

Najveće štete nanose u vreme cvetanja, kada je primena insekticida izričito zabranjena, kao i u vreme zrenja plodova kada je teško ispoštovati karencu primenjenog preparata. U cilju njihovog izlovljavanja, u zasadima u kojima se javljaju u većoj brojnosti, preporučuje se postavljanje posuda plave, bele ili žute boje, u koje se sipa mešavina vode, nekoliko kapi deterdženta uz dodatak mirisnog atraktanta (anis, cimet, ekstrakt jagode i sl.). S obzirom na izraženu osetljivost na insekticide, ružin gundelj se smatra indikatorima nezagađenog ekosistema.

Marija Ivanović PSS Kragujevac

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra