Zbog tropskih avgustovskih vrelina u vranjskom kraju stočari ne spavaju mirno. Toplotni stres, prema rečima Srđana Zafirovića, svetodavca za stočarstvo u vranjskoj PSSS, nastaje kod krava usled visokih temperatura i vlažnosti vazduha. Tada njihov telo nije u mogućnosti da se odupre spoljašnjim i unutrašnjim toplotnim faktorima koji imaju veoma štetno delovanje na zdravlje.

– Životinje regulišu unutrašnju temperaturu na četiri načina i to: radijacija, kondukcija, konvekcija i evaporacija. Kapacitet hlađenja goveda je mali, a naročito kod visoko produktivnih rasa, što dovodi do niza negativnih posledica u proizvodnji, reprodukciji i zdravstvenom stanju životinja – ističe Zafirović.
Naglašava da toplotni stres zavisi od spoljašnjih i unutrašnjih faktora koji kod životinja prouzrokuju manji unos hrane od osam do dvanaest posto i manju konverziju hranjljivih materija, veću potrebu za vodom, jedinke se slabije razvijaju, dolazi do pada proizvodnje mleka, lošeg embrionalnog razvoja, slabijeg sastava kolostruma, loše plodnosti i smanjenog intervala plodnog žara.
Po njegovim rečima visoko proizvodne krave imaju brži metabolizam, proizvode više toplote u telu i lakše podnose niže temperature. To, međutim, nije slučaj pri visokim temperaturama kada lako može doći do toplotnog stresa.

Dodaje da veća vlažnost u štali loše utiče na životinje zato zajednički indeks temperature i vlažnosti vazduha ne sme da budeveći od100 (25 Celzijusovih stepeni + 75 posto vlažnosti vazduha), ukoliko je veći krave treba da se hlade. Temperatura, relativna vlažnost vazduha intenzitet sunčevih zraka, direktna izloženost sunčevom zračenju i kretanje vazduha utiču na pojavu toplotnog stresa.
– Životinje koje imaju toplotni stres imaju veću temperaturu, veću učestalost disanja, sline, mokro krzno i dolazi do promene u ponašanju. Ako životinja ne može da se oslobodi viška temperature dolazi do toplotnog udara koji može da dovede i do uginuća.
Vranjski savetodavci poručuju stočarima da ishrana krava u ovakvim uslovima bude optimalna sa izbalansiranom količinom proteina, energije i mineralnih materija, lako svarljiva i sočna. Važno je da im prvi obrok daju što ranije, a poslednji što kasnije. Pri tom objekti u kojima drže stoku moraju da imaju dosta prirodne svetlosti, sa otvorima za nesmetano strujanje vazduha, da imaju visinu, širinu, da u njima ima optimalni broj životinja sa ležajevima prekrivenim slamom ili gumenim podom.
Tekst i foto: Gordana Nastić