Насловна ТЕМЕ ЗЕЛЕНИЛО VERTIKALNI VRTOVI: Najbolje rešenje za mala dvorišta

VERTIKALNI VRTOVI: Najbolje rešenje za mala dvorišta

1134

Ukoliko imate malo dvorište, a ne želite da se odreknete uzgoja povrća, začinskog ili ukrasnog bilja, najbolje rešenje je vertikalan vrt. On se najjednostavnije može definisati kao klasičan, horizontalni vrt, postavljen uspravno. Tražili smo za vas odgovor na pitanje kako da brzo i lako sami napravite vertikalan vrt.

Piše: Tanja Prolić

Više od tri decenije Patrik Blank, francuski botaničar, bavi se istraživanjem ponašanja biljaka i njihove adaptabilnosti na različite uslove sredine. Tokom posete Tajlandu i bogatoj flori ove azijske države, uočio je da brojne biljne vrste rastu na stenovitim liticama, protežu se po kori drveća, kao i po drugim vertikalnim površinama. Jedini uslovi koji su potrebni za rast ovih biljaka jesu dnevna svetlost, voda i čvrsta podloga. Tada dolazi na ideju da formira vertikalne vrtove, stvarajući potpuno novi koncept ozelenjavanja gradova.

Metalni ram, PVC folija i dupli sloj poliamida

Za konstrukciju jednog njegovog vertikalnog vrta potrebni su vam metalni ram, PVC folija i dupli sloj poliamida. Metalni ram je podloga i pričvršćuje se na željeni zid. Na njega se postavlja PVC folija, debljine 1 cm, koja predstavlja nepromočivi sloj, a preko nje dupli sloj poliamida, debljine po 3 mm. U sloj poliamida se postavljaju biljke (kao seme ili sadnica), jer njegova kapilarnost obezbeđuje ravnomeran protok vode i propušta korenje. Gustina sadnje obično iznosi 30 biljaka po metru kvadratnom zida.

Navodnjavanje ovog vertikalnog vrta je automatsko i sprovodi se mrežom kapilara, preko kojih zasađene biljke dobijaju neophodnu vodu, obogaćenu mineralnim materijama. Višak vode prikuplja se preko ugrađenog oluka i iznova vraća u sistem cevi.

Kada je reč o izboru biljaka za vertikalni vrt, važno je da zahtevaju iste uslove uzgoja, odnosno, da vrste za koje ste se opredelili imaju jednake potrebe za svetlošću, vodom, nutrijentima, temperaturom vazduha. Takođe, važno je da biljke koje kombinujete izgledaju kompatibilno. U saksije se mogu saditi i jednogodišnje i višegodišnje biljke, a pejzažisti se najčešće opredeljuju za spororastuće biljke manje veličine.

U vertikalnom vrtu možete gajiti začinsko bilje – bosiljak, žalfiju, ruzmarin, majčinu dušicu, nanu, ali i brojne povrtarske kulture – kupus, zelenu salatu, kelj, blitvu, spanać, pasulj, rotkice…

Ušteda prostora i novca

Ograničeni ste prostorom, a želeli biste da posadite omiljene biljke? Ne brinite, jednostavno možete da konstruišete svoj vertikalni vrt. Postoji više načina za to, a svaki zahteva minimalna ulaganja. Vertikalan vrt može predstavljati bilo koji prazan zid, ograda ili stara vrata. Važno je samo da na tom mestu bude dovoljno sunčeve svetlosti i dobra cirkulacija vazduha.

Možete ga konstruisati od istovetnih saksija ili onih potpuno različitih boja, veličina i dizajna, te tako stvoriti svojevrstan mozaik na vertikalnoj površini. One mogu biti na nosačima ili ubačene u makrame pletene držače za saksije, okačene na zid ili ogradu. Na čvrstoj ogradi ili zidu možete postaviti drvene palete koje će vam služiti kao police za saksije, a u tu svrhu možete koristiti i drvene merdevine ili gajbice.

Pored toga što su praktično rešenje za mala dvorišta i balkone, spas za sve zaljubljenike u baštovanstvo koji nemaju dovoljno prostora na svojoj parceli, vertiklani vrtovi imaju i brojne druge koristi. Zato postaju sve popularniji u gradskim sredinama, u kojima zelenih površina uvek manjka. Pored toga što unose dašak prirode u stambene blokove, biljke zasađene u vertikalnom vrtu, prečišćavaju gradski vazduh. Osim toga, ovakva konstrukcija poseduje odlična izolaciona svojstva.

Takođe, sve veća popularnost urbanog baštovanstva dovela je do povećanog broja vertikalnih vrtova u gradskim sredinama, jer ljudi sve više žele da uzgajaju vlastito povrće. Njima se štedi prostor, pošto biljke nisu raspoređene horizontalno, već na vertikalnoj površini. Iz ovog proizilazi možda i glavna prednost vertikalnih vrtova – oni povećavaju raspoložive poljoprivredne površine.

foto: Pixabay