Насловна АРХИВА ZIMSKI MINUSI: Većih šteta neće biti

ZIMSKI MINUSI: Većih šteta neće biti

Од ниских температура страдаће углавном младе биљке, посађене на незаштићеним местима и лоше припремљене за зимски сан

693
Фото: Pixabay

Većina ljubitelja ukrasnih biljaka sa zebnjom očekuje prve prolećne dane, iz straha da im omiljene cvetnice, šiblje i drveće neće poterati. Da li im škode izuzetno niske tempetature odgovor smo potražili od stručnjaka za hortikulturu.
– Većih šteta na biljkama ne bi trebalo da bude – kaže Slavica Tanasić, dipl. inž. hortikulture, i naglašava da se biljke u januaru nalaze u periodu mirovanja u koji su ušle postepeno tokom jeseni i početkom zime. To znači da one spavaju, sokovi im ne cirkulišu pa im ni niske temperature u ovo doba godine ne mogu mnogo naškoditi. Ali, ima i izuzetaka.

Pred kraj vegetacije većina izbojaka iz zelene prelazi u zrelu fazu. Odrveneli izbojci otporni su na dugotrajne niske temperature, pa im golomrazica ne može naškoditi. Ukoliko izbojci ne bi stigli da odrvene, a nastupe hlanoće i jaki mrazevi pre nego što biljke uđu u fazu mirovanja, vrhovi izbojaka bi izmrzli.
– Štete od niskih temperatura na ukrasnim biljkama vide se u proleće, kada krene vegetacija, a manifestuju se crnim listovima i izbojcima, što narušava izgled biljke. Najčešće se ova pojava može videti na osetljivim biljkama poput lovora, višnje ili hortenzije, gde mogu da stradaju listovi, ali i grane – naglašava naša sagovornica. Radi oporavka zasada od nepogoda, kada prođe opasnost od mrazeva, na proleće, počinje orezivanje, tj. skraćivanje izmrzlih delova grana, sve do zdravog dela. Poželjno je da se posle orezivanja biljke oprskaju nekim od bakarnih preparata, ili rezovi premažu kalemarskim voskom, da bi se biljke zaštitile od ulaska štetočina na mestima ozleda.

Ako nadzemni delovi nekih biljaka izmrznu, u proleće teraju nove izdanke, pa će se biljke obnoviti. Ovo je najčešći slučaj kod trajnica kojima i inače zimi odumire nadzemni deo.

Postoje i trajnice izuzetno otporne na niske temperature kao što su erika, tritoma itd. One odlično podnose niske temperature (i niže od –20 stepeni), čak i čarobno izgledaju pokrivene injem i snegom.

Selekcionari su se potrudili da stvore cvetne vrste kao što su viseće (puzeće) viole (namenjene za sadnju u visećim korpama i žardinijerama), koje bez problema preživljavaju izuzetno velike hladnoće. Od niskih temperatura stradaće biljke koje su posađene na nezaštićenim mestima u vrtu, izložene vetru, suncu, na osami. One posađene u grupama, gde se vodilo računa o položaju prilikom sadnje, o rasporedu susednih biljaka i otpornosti na nepovoljne uslove, neće pretrpeti veće štete.

Dipl. inž. Tanasić podseća na to da su ukrasne biljke, posađene u žardinjerama, na balkonima, terasama i u posudama u vrtu, u toku zime prepuštene same sebi i da često ne prežive ni obične, prosečne, zimske temperature. To je zato što se smatra da im zimi nije potrebna nega, a to je pogrešno. Treba ih povremeno zalivati – zemlja mora da bude vlažna, ne mokra, pogotovo ako su negde pod strehom, gde nema mogućnosti da dospe kiša ili sneg. Preporučuje se zalivanje i tokom zime, naravno – u najtoplijem delu dana, kada su temperature iznad nule.

Ruže su osetljive na velike hladnoće samo ako nisu dobro zagrnute pre zime (što je obavezna mera nege). Najčešće izmrznu oni delovi grana koji su ostali da vire iz zemlje posle zagrtanja. Kada dođe proleće i vreme odgrtanja, ti delovi se orežu. Iz tih razloga se u jesen grane koje se zagrću uvek ostave malo duže.

Foto: Pixabay

Ruže stablašice osetljive au na niske temperature. Ako nisu pravilno pripremljene za zimu (svaka sadnica se štiti pravljenjem neke vrste šatora oko nje od kukuruzovine ili grana četinara), izmrzava deo iznad mesta kalemljenja koji je najviše izložen jakom mrazu.

Tuje i ostali četinari su otporni na niske temperature samo ako su postepeno ušli u period mirovanja, pa su izbojci stigli da odrvene. Štete na četinarima uglavnom nastaju od mokrog snega koji im lomi grane, posebno kod nepravilno orezanih. Izmrzli delovi na biljkama će u proleće da pocrne, pa ih treba orezati do zdravog dela.

Usled golomrazice moguća su oštećenja i na travnjaku, posebno gde je trava mlada, kasno u jesen posejana, pa nije stigla da se ukoreni. Zato, pre nego što krene, a zemlja se prosuši, dobro će doći grabuljanje u oba pravca. Tako će se razbiti krtičnjaci i olakšati travi da pravilno raste. Zatim travu treba i pođubriti sa NPK „tri petnaestice“, neposredno pre kiše ili tokom kišnih dana. Čim nastupe povoljni uslovi, zeleni tepih će u kombinaciji s ostalim biljkama krasiti cvetnu baštu.

D.R.

Dobro jutro broj 539 – Mart 2017