Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Prihrana azotom ključna za uspešnu proizvodnju maline

Prihrana azotom ključna za uspešnu proizvodnju maline

239
Foto: AdobeStock

Minimalne vrednosti sadržaja CaCO3 kod ispitivanih uzoraka iznosile su 0,14 a maksimalne 19,3 % (tabela 1). Najveći procenat ispitivanih uzoraka bio je slabo karbonatnog sadržaja (91 %), srednje karbonatno bilo je 5 % a karbonatnih i visoko karbonatnih (nepovoljnih za gajenje maline) bilo je po 2 % (grafik 2). Poseban problem na karbonatnim i visoko karbonatnim zemljištima predstavlja kompeticijski odnos sa ostalim katjonima kao što su K+ i Mg2+, ali i to što visoka koncentracija kalcijuma u zemljištu može da blokira usvajanje biogenih mikroelemenata (Fe, Zn, Mn i B) i izazove njihov nedostatak u tkivima maline.

Minimalni sadržaj humusa u ispitanim uzorcima bio je 1,24, a najviši 13,92 % (tabela 1). Oko 13 % ispitanih uzoraka sadržalo je nedovoljnu količinu organske materije (ispod 3 %) a najveći broj (48 %) je imao srednji sadržaj humusa, koja odgovaraju za intenzivnu proizvodnju maline, što je u skladu sa preporukama stručnjaka u praksi.

Visok i veoma visok sadržaj humusa imalo je 35, odnosno 4 % ispitanih uzoraka zemljišta (grafik 3) i koja kao takva nisu ispoljavala štetne posledice na gajenu kulturu.

Statističkom obradom podataka (tabela 1), utvrđeno je da je najmanji sadržaj azota iznosio 0,06 % a najveći 0,70 %. Imajući u vidu da je za organsku produkciju i vegetativni porast azot nezamenljivo makrohranivo i da je nepostojan u zemljištu, pravilna i izbalansirana ishrana maline ovim elementom predstavlja ključ uspeha u proizvodnji. Takođe, potrebno je znati da su pojave deficita ili toksičnosti najčešće kod poremećaja u mineralnoj ishrani azotom, ali i kalijumom i magnezijumom. S tim u vezi, najveći procenat ispitivanih uzoraka imao je visok sadržaj ovog hraniva (63 % – grafik 4), što je u direktnoj povezanosti sa sadržajem organske materije u zemljištu. Srednji sadržaj azota imalo je 33 % ispitanih uzoraka, veoma visok 4 % a nizak 0,6 %.

 Najmanji sadržaj fosfora u našim istraživanjima bio je 0,24 a najveći 156,24 mg u 100 g vazdušno suve zemlje (tabela 1).

Najviše ispitivanih uzoraka zemljišta imalo je prekomerne količine ovog elementa (>50 mg – 20%), veoma visoke količine fosfora (od 40 do 50) imalo je 6 % a visoke (od 25 do 40) bilo je kod 15 % uzoraka, što sve zajedno čini da je kod 41 % uzoraka zabeležen neodgovarajući sadržaj ovog makronutritijenta. S obzirom da stručnjaci u praksi preporučuju da se, u zavisnosti od rezultata analize zemljišta, celokupna količina fosfora primeni pre sadnje maline, dobijeni rezultati u našem istraživanju upućuju na zaključak da proizvođači kod nas neracionalno upotrebljavaju fosfor u redovnom programu đubrenja maline i da se on najčešće nalazi u formama nedostupnim za usvajanje biljkama.

Veoma nizak sadržaj fosfora u našim istraživanjima imalo je 17 %, nizak 16 % i srednje nizak u 12 % slučajeva. Dobra obezbeđenost ovim elementom zabeležena je u 14 % uzoraka.

Najmanji sadržaj kalijuma od svih uzoraka bio je 3,57 a najviši 180,60 mg u 100 g vazdušno suve zemlje (tabela 1). Procentualno, najveći broj uzoraka (35 %) sadržao je visoke koncentracije kalijuma (od 25 do 40 mg u 100 g vazdušno suve zemlje). Ako se tome dodaju 13 % zemljišta sa veoma visokim i 21 % uzoraka sa prekomernim sadržajem ovog elementa, dolazimo do situacije da 69 % zemljišta u zasadima maline u Republici Srbiji ima previše kalijuma u odnosu na potrebe biljaka. Najmanje uzoraka (3 %) sadržalo je niske količine kalijuma, 9 % srednje niske, a 19 % zemljišta je pokazalo dobru obezbeđenost u pogledu sadržaja ovog elementa.

Piše: Dr Aleksandar Leposavić,
Institut za voćarstvo Čačak