Насловна ТЕМЕ ЗДРАВА ХРАНА KELERABA – POVRĆE KOJE ZDRAVLJU PRIJA: Ukus srca kupusa, blaža i hrskavija

KELERABA – POVRĆE KOJE ZDRAVLJU PRIJA: Ukus srca kupusa, blaža i hrskavija

466
bowl of delicious kohlrabi soup - food and drink /shallow DOFF/

Keleraba, latinskog imena Brassica oleracea var. Gongylodes, ukusno je i korisno povrće, pomalo neobičnog izgleda, sa stabljikom i “jabukom” iz koje raste lišće. Pripada porodici kupusa, a vodi poreklo iz severne Evrope.

Piše: Biljana Nenković

Mladi plodovi su sočni, meki i ukusni, pa se koriste sirovi za salatu, a nešto stariji se kuvaju, dinstaju ili peku. Mlado lišće i stabljika kelerabe, koji se nepravedno bacaju, takođe su jestivi i sadrže više vitamina nego sam plod. U bukvalnom prevodu sa nemačkog jezika znači „kupus-repa“ i ova zdrava namirnica je kod nas u poslednje vreme sve češće na trpezama i u baštama.

Malo kalorija, mnogo vitamina i minerala

Bogata je vitaminima i dijetnim vlaknima, dobar je izvor vitamina C. Kao i drugi pripadnici porodice kupusa, sadrži fitohemikalije korisne za zdravlje, kao što su sulforafan i indol-3-karbinol, koji štite od raka prostate i debelog creva. Sadrži značajne količine vitamina B kompleksa, kao što su niacin, vitamin B6, tiamin i pantotenska kiselina. Od minerala, obiluje bakrom, kalcijumom, kalijumom, manganom, gvožđem i fosforom. Kalijum je inače važna komponenta ćelija, koja pomaže u očuvanju zdravog srca i krvnog pritiska, jer suzbija efekat natrijuma. Lišće kelerabe, takođe sadrži izobilje karotena, vitamina A, vitamina K, minerala i vitamina grupe B.

Keleraba ima ukus sličan srcu kupusa, samo što je blaža i hrskavija. Sadrži malo kalorija, ali daje osećaj sitosti. Jača imunitet, reguliše metabolizam, neutrališe dejstvo slobodnih radikala i snižava loš holesterol. Naročito je omiljena u Nemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u severnoj i zapadnoj Evropi.

Može se naći bela, zelena ili ljubičasta. Bez obzira na to što se razlikuju po boji, i ljubičasta i bela su iste kada se oljušte i imaju žućkastobelu srž.

Keleraba je dvogodišnja biljka, ima malo listova, tamne boje. U prvoj godini, nakon četvrtog ili sedmog pravog lista počinje zadebljavanje stabljike, koja do tehnološke zrelosti poprimi kuglast ili valjkast oblik. Na vrhu zadebljale stabljike rozete je lišće. Ovo povrće je otpornije na sušu od ostalih kupusnjača i uspeva na područjima gde nije moguće gajenje repe. Optimalna temperatura za rast i formiranje je od 14 do 20 stepeni tokom dana, a noću od 8 do 12 stepeni.

Za ranu proizvodnju kelerabe pogodnija su lakša zemljišta, koja se brže zagrevaju, a za jesenju povoljna su srednje teška zemljišta s većim kapacitetom za vodu, uz reakciju zemljišta pH 6 do 7,5. Na kiselijim zemljištima potrebno je dodavati kreč. Keleraba se obično sadi nakon kulture đubrene organskim đubrivima. Do ponovne sadnje na isto mesto treba čekati najmanje tri godine.

Za prolećnu proizvodnju rasad se proizvodi u zatvorenom prostoru uz temperature više od 14 stepeni. U sandučićima ili na gredici može se uz setvu 2 grama po metru kvadratnom proizvesti do 500 komada rasada golog korena. Za jesenju proizvodnju rasad golog korena seje se na gredice na otvorenom ili u kontejnere na zaklonjenom prostoru, uz učestalo orošavanje. Rasad sa zemljom brže se prilagođava i daje ujednačeniji usev.

U zavisnosti od veličine zadebljale stabljike, rasad se sadi na razmak od 25×25 ili 30×25 cm. Na metar kvadratni može da stane do 16 mladih keleraba. U jesenjem gajenju srednje kasnih i kasnih kultivara sadi se na razmaku 40×30 ili 30×30 cm.

Rana keleraba sad se bere

Rana keleraba sadi se na uzdignute gradice, koje treba pripremiti barem dve nedelje pre planirane sadnje, da se zemljište slegne i površinski sloj dobro prosuši. Crna folija omogućava brže zagrevanje površinskog sloja zemljišta i bolje uslove za rast biljaka nakon sadnje. Za jesenju proizvodnju gredice nisu potrebne, ali pre sadnje zemljište bi trebalo dobro natopiti.

Međuredna obrada, uz prihranu azotom, obavlja se kada stabljika počne da zadebljava. Najvažnija mera nege je održavanje vlage zemljišta iznad 65 % vodnog kapaciteta, da ne bi u slučaju jačih padavina došlo do pucanja zadebljale stabljike.

Rana keleraba, uzgajana na otvorenom, može da se bere u maju i junu. Prekrivanje zasada agrotekstilom ili perforiranom folijom može ubrzati berbu za skoro dve nedelje. Jesenje gajenje kasnijih kultivara daje berbu do kraja oktobra. Keleraba se bere ručno. Oštrim nožem reže se neposredno ispod zadebljale stabljike. Istovremeno se odrežu svi stari i oštećeni listovi. Najranija prolećna keleraba prodaje se sa zdravim i neoštećenim lišćem, a one koje dospevaju za berbu u drugoj polovini maja, u junu i početkom jula, prodaju se samo s vršnim listovima. Jesenja keleraba se nudi tržištu bez lišća. Prinosi kelerabe mogu biti od 20 do 30 tona po hektaru, a jesenja berba daje i do 50 tona. Keleraba s lišćem može da se čuva najviše tri nedelje na temepraturi od 0 do 1 stepen, a jesenja bez lišća može se skladištiti u podrumima više meseci.

Okrepljujuća čorba

Sastojci:

4 kelerabe (oko 800 g)

800 g belog krompira

2 šargarepe

so, biber

100 g svežeg peršuna

 (ili rukole, bosiljka, celera)

limun

Priprema:

Oljuštiti kelerabe, krompir i šargarepu i sitno ih iseckati. Prokuvati vodu, ubaciti usitnjeno povrće, posoliti i kuvati na umerenoj temperaturi oko 15 minuta, u poklopljenom sudu. Oko polovinu povrća ispasirati u supi, a ostatak ostaviti sa strane. Supu začiniti začinom od suvog povrća i pobiberiti. Vratiti cele kockice povrća i servirati u tanjirima, s peršunom odozgo. Ukrasiti limunom.

Musaka od kelerabe

Sastojci:

3 do 4 kelerabe

(ukupno oko 800 g)

800 g krompira kuvanog u ljusci

3 kašike maslaca

3 kašike brašna

350 ml mleka

rendani muskatni oraščić

350 g praške šunke u listićima (ili nekog drugog mesa

po izboru, a mogu i pečurke)

100 g rendane gaude

so, biber

Priprema:

Kelerabu oljuštite i isecite na kolutove, kuvajte u kipućoj slanoj vodi oko 10 minuta, pa je dobro ocedite. Vodu od kuvanja ostavite po strani. Krompir oljuštite i takođe isecite na kolutove. Rernu zagrejte na 180 stepeni. Rastopite maslac i lagano propržite brašno. Postepeno dodajte 150 ml vode od kuvanja kelerabe i mleko, pa mešajući kuvajte na laganoj vatri oko 5 minuta. Dobijeni bešamel sos začinite po ukusu solju, biberom i muskatnim oraščićem. Premažite puterom vatrostalnu posudu i sipajte malo pripremljenog sosa. Potom naizmenično ređajte krompir, kelerabu, šunku i bešamel. Završite slojem bešamela. Pospite musaku narendanom gaudom, stavite u rernu i pecite oko 30 minuta.