Насловна ВЕСТИ2 Tradicionalna ishana doprinosi održivom razvoju

Tradicionalna ishana doprinosi održivom razvoju

389

Pokret ”Slow Food” nastao je osamdesetih godina u Italiji, kada je grupa istomišljenika odlučila da se javno suprotstavi otvaranju restorana brze hrane. To je bio pokušaj da se skrene pažnja javnosti na to da takav način ishrane podrazumeva radikalne promene tradicionalnih, istorijskih, etičkih i društveno-kulturnih vrednosti.

U tom smislu, gastronomija, kao nauka koja obuhvata širok spektar disciplina, predstavlja osnovno kulturno nasleđe svakog naroda. Ova ideja je do sada zaživela u više od 160 zemalja.

„Danas, u vreme tranzicija koje se neminovno odvijaju i u poljoprivredi, stav pokreta Slow Food je da svaka promena paradigme treba da se zasniva pre svega na očuvanju biodiverziteta, na ekološkoj poljoprivredi i pravičnim društvenim odnosima, a da pritom tehnološke inovacije prate i podržavaju razvoj malih lokalnih poljoprivrednih zajednica“, kaže Mirjana Ostojić iz konvivijuma Slow Food Dorćol, i dodaje: „Skorašnji podaci pokazuju da iako je više od 80 odsto poljoprivrednih gazdinstava porodične strukture, ona zauzimaju tek oko 15 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta na svetu. I pored toga, porodična poljoprivredna gazdinstva su u stanju da uspešno i na održiv način koriste prirodne resurse uz primenu tradicionalnih metoda kao što je postupak regeneracije tla ili cirkularna poljoprivreda, pri čemu je takozvani otpad u potpunosti iskorišćen.“

Osim toga, hrana koja se na taj način proizvodi, sadrži isključivo hranljive materije, bogata je mineralima, vitaminima, vlaknima i lišena je veštačkih hemijskih sastojaka. Da bi takvih proizvoda bilo više, potrebno je pre svega da kod potrošača postoji svest o vrednosti takve hrane kako bi bili motivisani da podrže njenu proizvodnju.

Mirjana Ostojić navodi da su takva poljoprivredna gazdinstva potencijalni potrošači otpada iz malih zanatskih prehrambenih radionica, među kojima su i pivare. Osim za ishranu životinja, otpad od piva se u poslednje vreme koristi i za proizvodnju ekološke ambalaže, ali i jestivih šoljica za kafu i kašičica.

Pokret Slow Food već godinama u celom svetu vodi kampanje iskorišćavanja otpada (zero waste). Otpad biljnog porekla ima višestruku primenu: za pripremanje komposta, kao energent, za ishranu životinja, za ishranu riba u akvakulturama (slow fish), za proizvodnju ekoloških upotrebnih predmeta, za bojenje prirodnih tkanina (slowfashion) itd.

„I kod nas se, doduše previše sporo, razvija mreža preko koje se povezuju proizvođači prehrambenog otpada sa krajnjim korisnicima. Potrebna je ipak intenzivnija popularizacija ove teme kako bi se odomaćila kod što šire publike. Takva sirovina pruža velike mogućnosti mladim kreativnim osobama, koje znaju na koji način da primene svoje veštine u ovom domenu“, ističe Mirjana.

Zajedništvo i solidarnost su ipak najznačajniji pokretači inicijativa koje su usmerene prema održivom razvoju: mreža solidarne kupovine, radionice tzv. spore hrane i kampanje, sakupljanje fondova (crowdfunding), razvoj održivog turizma itd. Jer dobri međuljudski odnosi su pokretačka snaga za realizaciju kreativnih ideja.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay