VINARIJA „KM“ BRAĆE PREDRAGA I DUŠANA MILOSAVLJEVIĆA: Ljubav prema vinogradarstvu pretočili u posao

Vinarija jednostavnog naziva „KM“, iza kog se kriju početna slova imena roditelja Predraga Peđe i Dušana Milosavljevića iz Novog Sada, od 2010, kada su sami zasadili prve čokote vinove loze, polako ali sigurno utire svoj put na srpskoj vinskoj sceni. Iza vina neobičnih imena, s nadasve originalnim etiketama, od kojih su neka nedavno ovenčana srebrnim i bronzanim odličjima na ocenjivanju vina u Beču, stoji velika ljubav prema božanskom piću koja je godinama negovana i vremenom prerasla u posao dvojice braće.

– Ne možemo da kažemo da se naša proizvodnja vina bazira na porodičnoj tradiciji koja se prenosi s generacije na generaciju, ali se ona svakako zasniva na nečemu što su naši roditelji – Klara i Miroslav, stvorili na malom imanju na Turskom brdu, u iriškoj opštini – priča Dušan, jedan od braće Milosavljević. – Na tom mestu, na 230 metara nadmorske visine, na 12 ari placa, uz malu, ušuškanu porodičnu vikend-kuću, mesta se našlo i za vinovu lozu. Zasadivši 1975. godine za svoje potrebe „hamburg“ i „kardinal“ od stonih i još neke vinske sorte, njih dvoje su zapravo udarili temelje za našu porodičnu vinariju. Proizvodili su u početku male količine vina, za potrebe porodice i prijatelja. Odrastajući sa roditeljima uz taj vinograd u Irigu, u nama se probudila ljubav prema vinogradarstvu, koja je u određenom trenutku našeg života dobila drugačiju dimenziju.

Sticaj okolnosti, kaže Dušan, uticao je da ljubav prema vinu pretvore u biznis. Prema njegovim rečima, krenuli su korak po korak, ali težim putem. Uz rad, sticali su znanje, i to još čine.

-Prve sorte koje smo brat i ja zasadili u blizini te porodične vikend-kuće blizu manastira Hopovo su „frankovka“ i „rajnski rizling“ – kaže Dušan. – Nešto posle toga, u Vrdniku, na nadmorskoj visini od 280 metara, na parceli koja je izuzetno pogodna za uzgoj loze, što potvrđuju sastav tla, ruža vetrova, a i istorijski podaci koji govore da je i u prošlosti bila bogom dana za vinograd, posadili smo dodatnu količinu, tako da za sada imamo tri hektara pod lozom. Pored „frankovke“ i „rajnskog rizlinga“, zasadili smo i „merlo“ i „šardone“.

Težeći ka originalnosti i izazovima, prilikom izbora sorti odlučili su se baš za ove.

-Ljudi beže od „rajnskog rizlinga“ jer je zahtevan, a pri tom i podložan botristisu – kaže Dušan. – Svesni smo da je teško dostići takav kvalitet i izraz kakav on ima u svojoj postojbini, ali zbog toga je ovo izazov. Lakše je raditi sa „italijanskim rizlinogom“, međutim, njega svi imaju. Volimo da eksperimentišemo, i uvek sa našim enologom Tanjom Drakulić razmišljamo u tom smeru. Naš tim čini još nekolicina mladih ljudi, koji, oslanjajući se na nove tehnologije, spremno ulazi u izazove.

Osnov dobrog vina, prema rečima Dušana Milosavljevića, jeste zdravo, izuzetno kvalitetno grožđe, zato i teže da ga dobiju u vinogradu. Nisu im svi vinogradi još u punom rodu i stoga vina plasiraju još uvek kao mlada. Od „frankovke“ proizvode mek, lepršav „roze“ i sortno vino, „merlo“ pak barikiraju, kao i „šardone“, a „rajnski rizling“, u njihovoj produkciji, postaje sveže, lagano vino bez jakih kiselina, i s malo alkohola.

Sve što svojim radom proizvedu u vinogradu, pretaču u vina za koje je boce originalnim etiketama odenula slikarka prepoznatljivog stila i pečata Valentina Broštean. Vođena sopstvenim izrazom, ali i željama dvojice vinara i vinogradara, Valentina je dizajnirala etikete po kojima je „KM“ upečatljiv. Čest motiv su joj vilini konjici, kojih ima u izobilju u vinogradima. Osim kroz etikete, Peđina i Dušanova vina nose određenu simboliku i u svojim imenima. Pošto je „frankovka“ bila njihova prva zasađena sorta i označava u suštini njihov svojevrsni preobražaj, vino od ove sorte nazvano je „frankovka list“, što ukazuje na metamorfozu u životu braće Milosavljević ili okretanje novog lista. „Šardone“ je poneo ime familija iz želje da to bude vino koje garantuje pouzdanost, s obzirom na to da se radi o vinu koje ima potencijal da odležava u bariku, odnosno da stari. „Rajnski rizling“ u svom imenu ima pridev ledeni, ali ne zbog porekla sorte, već zbog toga što su Peđa i Dušan želeli na taj način da iskažu svoju drugu ljubav u životu, a to je hokej na ledu, koji su trenirali i u kom su bili reprezentativci.

Potvrda kvaliteta njihovog rada stigla je nedavno iz Beča, gde su na ocenjivanju vina u konkurenciji 12.560 uzoraka iz 47 zemalja, njihov „šardone“, „merlo“ i „roze“ ovenčani srebrom, a „rizling“ bronzom. To im je, kako kažu, prvo važnije takmičenje, koje im je ulilo samopouzdanje, i već planiraju da okušaju sreću i na Dekanterovom ocenjivanju.

-Vino prodajemo u Novom Sadu, i za sada s količinom od 10.000 litara možemo da podmirimo ovo naše, domaće tržište – kaže Dušan. – Naš plan je da i dalje idemo laganim koracima napred. Želja nam je da napredujemo, postepeno se širimo i uz put učimo u svakom pogledu. U dogledno vreme hoćemo da proširimo zasade, kapacitet podruma, ali i da osposobimo objekat za degustaciju u Irigu, u tom okruženju porodičnog imanja, gde je sve i počelo.

Z. M.

Dobro jutro broj 560 – Decembar 2018.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive

Višeosovinski uzgojni oblik kod šljive baziran je na iskustvima sa trešnjama uz određeno prilagođavanje ovoj vrsti. Rezidba je pojednostavljena i