Zimnica nastala posle prvog mraza!

Od kako su šumski plodovi ponovo na ceni priprema zimnice produžava se i posle prvih mrazeva. Berba pojedinih vrsta samoniklog voća počinje tek kada temepratura padne ispod nule Na redu za berbu i pravljenje sokova i džemova su trnjine, gloginje, brekinje i divlji šipurak, jer ove lekovite bobice svoju zrelost i ukus dostižu tek posle nekoliko mrazeva.

„Trnjine i gloginje se beru posle mraza, jer tada gube svoju oporost, ukusnije su i lakše za preradu. Pogodne su za pravljenje matičnih sokova i džemova“, kaže Danijela Prodanović iz Vrnjačke Banje, čija je pasija priprema zimnice od šumskih plodova.

Bobice trnjina i gloginja treba očistiti, prebrati i kuvati slično šipurku. Ispasirati smesu dva puta, dodati šećer i kuvati džem do željene gustine. Za sok od trnjine bobice potopiti u vodu da omekšaju. Potom se pasiraju i tada se i koštice odvoje. Dobijeni sok potom se pasterizuje.

Brekinje ili male mušmule

Brekinja (Sorbus torminalis) je  samoniklo listopadno drvo, koje raste u hrastovim šumama. Plodovi obiluju vitaminom C, a u narodnoj medicini ovi plodovi su lek za kolike. Vladanka Aleksić iz Guberevca kod Knića već nekoliko godina sprema džem od brekinja, koji je potpuni novitet u paleti njene zimnice.

„Nedozreli plodovi imaju oblik drenjina. Kad sazre dobijaju brankastu boju, poput mušmula. Čak ih negde i zvou male ili divlje mušmule. Brekinje su malo opore i kisele. Beru se posle prvog mraza, jer tada izgube oporost. Takođe, i kuvanjem izgube taj ukus. Od plodova mogu da se prave rakija i sirće, ali ja pravim džem“, kaže Vladanka.

Recept za ovaj džem je jednostavan. Plodove treba ispasirati i dobijenu pulpu kuvati do željene gustine. Šećera se dodaje po ukusu. Vladanka ga u kombinaciji sa oskorušama pravi bez šećera.

Tekst: Biljana Nenković

Foto: Biljana Nenković i Vladanka Aleksić

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra