VOĆE

VIŠNJA VOĆE S VELIKIM POTENCIJALOM

Prema broju rodnih stabala je na trećem mestu, odmah iza šljive i jabuke Ove godine očekuje se manji prinos, te

Sadimo je gde joj mesto nije

Kajsija je jedna od najosetljivijih voćnih vrsta na zimske i prolećne mrazeve u cvetanju i precvetavanju. Uprkos toj činjenici, vidimo

STIŽU PRVE LETNJE JABUKE

Petrovača je prava domaća autohtona sorta slatko–kiselkastih plodova, s mirisom koji budi sećanja na davninu i na pitu od jabuka. Autohtona sorta

Malinari se nadaju profitu uprkos pandemiji

Robna proizvodnja maline počela je oko 1920. godine, kada se formiraju malinarska područja Valjeva i Čačka. Gajenje maline u Valjevu

Nekoliko koktela fungicida i insekticida

Kako pomoći voćkama da donesu zdrave i kvalitetne plodove, saznajemo od mr Gordane Jovanović, savetodavca Poljoprivredne savetodavne stručne službe u

Stare, otporne sorte sočne su bez hemije

Na porodičnoj plantaži dominiraju stare i proverene sorte bresaka (Kardinal, Red Heven i Fajet), šljiva (Čačanska rana, Čačanska najbolja i

Male bobice poznatog ukusa

You need to be logged in to view this content. Please Log In. Not a Member? Join Us

U STRATEŠKI PROIZVOD MORA VIŠE DA SE ULAŽE

Malina je u poslednjih nekoliko decenija igrala vrlo važnu ulogu u trgovinskoj razmeni Srbije sa svetom. Prema podacima Republičkog zavoda

Pravilan izbor lokacije i sorte najbolja zaštita od izmrzavanja

Šta je pokazalo ispitivanje otpornosti generativnih pupoljaka  voćnih vrsta na jake mrazeve u martu i aprilu, sprovedeno na tri lokaliteta, različita po geografskom položaju,

Trešnja za Šumadiju idealna voćka

Šumadija ne može da se pohvali bogatstvom vode i to je važan činilac koji utiče na strukturu voćarske proizvodnje. Pretežno

KRUŠKA LEPOTICA VOĆNJAKA I NAŠ POTENCIJALNI IZVOZNI BREND (2): Svetski kvalitet lokalnog značaja

Najveći broj autohtonih ili odomaćenih kalemljenih i gajenih sorti voćaka kod Srba ima lokalni značaj, pa se i njihovi nazivi

Breskve ručno prorediti, paziti na jabukin smotavac

Voćari u Šumadiji priželjkuju kišu posle blage zime i relativno suvog proleća, kako bi se plodovi razvili i dobili na